Sve što ste htjeli znati o cjepivu protiv korone: Trebaju li se cijepiti i oni koji su preboljeli COVID-19, koje su nuspojave

Koliko dugo štite antitijela, a koliko će štititi cjepivo? Je li realno očekivati da cijepljenje krene do Božića i kako će ono djelovati nakon što ga primimo? Više o tome za Dnevnik Nove TV govorile su stručnjakinje Andreja Ambriović Ristov s Instituta Ruđer Bošković i dr. Goranka Petrović, epidemiologinja s Odjela za respiratorne bolesti Zavoda za javno zdravstvo.

Sanja Vištica | 29.11.2020. / 20:39

Galerija

Koliko dugo štite antitijela, a koliko cjepivo te što može očekivati osoba koja to cjepivo primi? Koje se nuspojave mogu očekivati te trebaju li se cijepiti i oni koji su koronu već preboljeli?

Na ta su pitanja odgovorile za Dnevnik Nove TV prof. dr. sc. Andreja Ambriović Ristov s Instituta Ruđer Bošković koja je doktorirala na cjepivima i dr. Goranka Petrović, epidemiologinja s Odjela za respiratorne bolesti Zavoda za javno zdravstvo.

Hrvatska je naručila četiri cjepiva. Djelotvornost Oxfordskog je oko 70 posto, ostala Pfizera i Moderne iznad 90 posto. Za Jonhson&Johnson još nema podataka.

O tome hoće li i koje će prvo cjepivo biti odobreno i hoće li to biti do Božića, Petrović je rekla da bi naizglednije mogla biti odobrena cjepiva Pfizera i Moderne. Možemo prve doze očekivati krajem prosinca, a svakako u prvom tromjesečju sljedeće godine, rekla je Petrović.

Za AstraZeneca cjepivo, i to je cjepivo koje nabavljamo, najvjerojatnije je da će biti tamo negdje na proljeće. Hrvatska sudjeluje u postupku zajedničke nabave Europske unije i sve što će drugim članicama biti dostupno, bit će dostupno i Hrvatskoj, objasnila je Petrović.

AstraZenecino cjepivo najmanje učinkovito

AstraZenecinog cjepiva smo smo najviše naručili, više od 2 milijuna doza, no čini se da je najmanje učinkovito.

Pfizer i Moderna su objavili rezultate svoje treće faze kliničkih pokusa i da je učinkovitost 95 posto. Nedavno je AstraZeneca objavila prosječnu učinkovitost koju su dobili u kliničkom pokusu koja je 70 posto, rekla je Ambriović Ristov.

No, treba reći da su oni greškom malo to čudno komunicirali. U jednoj skupini pacijenata su dali prvo pola doze, a onda cijelu dozu i u toj skupini pacijenata je učinkovitost bila 90 posto, dodala je Ambriović Ristov i ističe da je u skupini u kojoj je bilo planirano dati dvije doze, učinkovitost bila 62 posto.

Treba naglasiti da mi sada znamo kako imamo najmanje tri cjepiva koja su zadovoljavajuće učinkovitosti da mogu kontrolirati pandemiju. Osim toga, to ne znači da će ta cjepiva, kad dođu na tržište, imati jednaku učinkovitost, ona može biti veća ili manja, ali će još uvijek biti iznad 50 posto, objasnila je Ambriović Ristov.

Smatra najbitnijim to što više kompanija istodobno proizvodi cjepiva. Upravo to natjecanje nas uvjerava da su sve te informacije koje oni dijele istinite i mirmo možemo vjerovati tim rezultatima i cijepiti se čim prvo cjepivo bude odobreno, kazala je Ambriović Ristov.

U igri sva tri cjepiva

Oxfordsko cjepivo ostaje u utrci i ništa neće propasti od onoga što smo naručili.

Sva tri cjepiva su u igri, činjenica je da ćemo naručene količine cjepiva dobivati u doziranim količinama, s obzirom na princip proporcionalnosti tako da će biti potrebe za primjenu sva ta tri cjepiva jer sva tri pokazuju prilično visoku djelotvornost, objasnila je Petrović.

Kako cjepivo djeluje?

Znanstvenici su izolirali virus i pročitali njegov genom.

Oni su zaključili iz podataka koje su dobili na temelju istraživanja iz pacijenata da je protein S kandidat za izradu cjepiva. Onda su sintetizirali jednu molekulu koja se zove messenger RNA koja sadrži informaciju kako će se napraviti taj proteinh u stanici. To su zamotali u male lipidne čestice, cijepili su pacijente u mišić. Sada se cjepivo inokulira u mišić, lipidne čestice nose tu RNA do stanica, u stanici se proizvodi protein, a on se pojavljuje na površini stanica, objasnila je Ambriović Ristov.

Nakon toga stanice imunosnog sustava prepoznaju protein, dijele se i stvaraju imunitet koji će se upotrijebiti kad jednom organizam bude inficiran pravim virusom, navela je Ambriović Ristov.

O nuspojavama

Kao nuspojave se navodi bol u mišićima, zglobovima, temperatura, glavobolja i umor. Mnogi govore kako će pričekati da se cijepe drugi kako vbi vidjeli kako cjepivo djeluje.

Nema razloga da budemo zabrinuti zbog brzine. Na sličnim cjepivima radi se desetke godina. Svijet je prepoznao ovu pandemiju kao ugrozu i vrlo brzo su se našla financijska sredstva i počelo se raditi na cjepivima, kazala je Ambriović Ristov.

Ovaj tip cjepiva, takozvana vektorska cjepiva, moguće je vrlo brzo prilagoditi bilo kakvom mutiranom virusu. Cjepiva se doslovce u par tjedana mogu prilagoditi virusu, dodala je Ambriović Ristov.

Povratak u normalan život

Vraćanje normalnom životu bi, prema procjeni moglo biti nakon cijepljenja od 60 do 70 posto ljudi.

To je samo procjena, iako mi za pravo ne znamo koji je to stvarni broj. Ovaj virus ima vrlo specifičan način širenja, kod planiranja strategije cijepljenja treba imati na umu da se on širi u vidu nekakvih žarišta, imamo događaje superširenja. Moramo imati kod cijepljenja prioritetne skupine i njih prvo cijepiti, objasnila je Petrović.

Nema opasnosti za alergične na penicilin

Za alergičare na penicilin - nema opasnosti.

U tim se cjepivima uz lipidne čestice s RNA virusa nalaze aditivi koji služe stabiliziranju cjepiva prilikom transporta da učinkovitost ostane ista. Mi ne znamo što je unutra, međutim regulatorna tijela koja će odobravati cjepiva znaju. Oni ne mogu koristiti aditive koji nisu već odobreni. Ova cjepiva su prošla kroz kliničku fazu tri, pokazala su da nemaju ozbiljnije nuspojave i možemo biti sigurni da se ništa ne bi smjelo dogoditi, rekla je Ambriović Ristov.

Cijepljenje onih koji su koronu preboljeli

Postojeća preporuka Svjetske zdravstvene organizacije je da se cijepe i oni koji su preboljeli koronu.

Naravno da se ne treba odmah cijepiti, no nakon nekoliko mjeseci je preporuka da se cijepe, rekla je Petrović.

Imunitet traje šest mjeseci. Koliko ćemo biti zaštićeni nakon cijepljenja, ne zna se.

Za sada vidimo da je djelotvornost prilično zadovoljavajuća, kad se krene s primjenom cjepiva na velikom broju stanovnika, moći ćemo procijeniti koliko taj imunitet traje i postoji li potreba za docjepljivanjem te hoće li se ići na sezonsko cijepljenje, kako je to slučaj s gripom, dodala je Petrović.

"Podržavam ideju da se srednje škole i fakulteti prebace na online nastavu"

Jako puno ljudi koji obole od korone poseže za antibioticima jer se boje da im virus ne ode na pluća.

Na ovu praksu su počeli upozoravati vodeći stručnjaci - da se prekomjerno propisuju antibiotici, a to može imati vrlo opasnu posljedicu, porast antimikrobiorezistencije pa kad nam antibiotik bude zaista potreban, više nećemo moći ga koristiti jer se stvorila otpornost na antibiotik, objasnila je Petrović.

Za istraživanja u Indiji u kojoj su uglavnom mladi oni koji šire koronu, Ambriović Ristov kaže da već ima podataka o tome.

Srednješkolci i studenti čine važan faktor u širenju bolesti i ja podržavam ideju da se u Hrvatskoj srednje škole i fakulteti prebace na online nastavu. Bitno je da oni mogu prenositi bolest, ali ih mi ne vidimo jer su najčešće asimptomatski, kazala je Ambriović Ristov.

Ne možemo ih poslati u samoizolaciju. Bitno je i to da postoje superširitelji, dakle relativno jako mali broj ljudi je odgovoran za infekciju velikog broja ljudi oko njih pa i to treba uzeti u obzir, zaključila je Ambriović Ristov.

O našoj krivulji koja rapidno raste i novim mjerama Petrović je kazala da bi, pod pretpostavkom da se svi građani pridržavaju novih mjera, moglo se očekivati smanjenje broja oboljelih za dva do tri tjedna.

Pomaci nabolje slijede tek nakon dodatnih dva do tri tjedna. Tek tada će se vidjeti konkretni pomaci u rasterećenju zdravstvenog sustava, dodala je Petrović.

Slika nije dostupna Đikić: "Hrvatska je danas 'Wild West' testiranja. Ne postoje transparentna pravila, nije uvijek jasno tko se i kada testira..."

Slika nije dostupna Novo istraživanje budi nadu: Osobe koje su preboljele virus bit će dulje imune na koronu no što se dosad mislilo

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
 

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti