Koliko točno mrava živi na Zemlji? Pitanje je to koje si svatko postavi barem jednom u životu, a znanstvenici su sad napokon ponudili i odgovor na njega. Novo znanstveno istraživanje objavljeno u časopisu PNAS daje približan odgovor na pitanje koliko mrava živi na našem planetu.
Konzervativno procjenjujemo da naš planet ima oko 20 bilijardi mrava. To je 20 tisuća milijuna milijuna ili u numeričkom obliku 20.000.000.000.000.000 (20 s 15 nula), pišu autori studije u članku za The Conversation.
Nadalje procjenjujemo da mravi u svijetu zajedno čine oko 12 milijuna tona suhog ugljika. To premašuje masu svih svjetskih divljih ptica i divljih sisavaca zajedno. Također je jednak otprilike jednoj petini ukupne mase čovjeka na Zemlji, dodaju autori istraživanja.
Mravi su, međutim, ključni dio prirode. Između ostalih uloga, mravi prozračuju tlo, raspršuju sjeme, razgrađuju organski materijal, stvaraju stanište za druge životinje i čine važan dio hranidbenog lanca. Znanstvena procjena broja i mase mrava predstavlja važnu osnovu za praćenje populacije mrava usred zabrinjavajućih promjena okoliša.
Pobrojavanje sveprisutnih mrava
Postoji više od 15.700 imenovanih vrsta i podvrsta mrava, ali i mnoge druge vrste mrava koje znanost još nije imenovala, napominju autori studije. Visoki stupanj društvene organizacije mrava omogućio im je naseljavanje gotovo svih ekosustava i regija diljem svijeta. Zapanjujuća sveprisutnost mrava potaknula je stoga mnoge prirodoslovce da dokuče njihov točan broj na Zemlji.
Ipak, to su u osnovi bile samo obrazovane pretpostavke, bez sustavnih procjena utemeljenih na dokazima.
Naše istraživanje uključivalo je analizu 489 studija populacija mrava koje su proveli kolege znanstvenici iz cijelog svijeta. To uključuje neenglesku književnost, na jezicima kao što su španjolski, francuski, njemački, ruski, mandarinski i portugalski, pojašnjavaju autori studije.
Istraživanje je isto tako obuhvatilo sve kontinente i glavna staništa, uključujući šume, pustinje, travnjake i gradove. Korištene su standardizirane metode za prikupljanje i brojanje mrava, što je često dosadan posao.
Iz svega ovoga procjenjujemo da na Zemlji ima približno 20 bilijardi mrava. Ova je brojka, iako konzervativna, između dva i 20 puta veća od prethodnih procjena. Prethodne brojke koristile su pristup "odozgo prema dolje" uz pretpostavku da mravi čine oko 1 posto procijenjene svjetske populacije insekata. Nasuprot tome, naša procjena "odozdo prema gore" je pouzdanija jer koristi podatke o mravima promatranim izravno na terenu i temelji se na manje pretpostavki, pojašnjavu autori istraživanja.
Pitanje mase tolikih mrava
Njihov idući korak bio je izračunati težinu svih tih mrava. Masa organizama obično se mjeri u smislu njihove količine ugljika.
Procijenili smo da 20 bilijardi mrava prosječne veličine odgovara suhoj težini ili "biomasi" od približno 12 milijuna tona ugljika. To je više od ukupne biomase divljih ptica i sisavaca i oko 20 posto ukupne ljudske biomase, ističu autori studije.
Ugljik čini oko polovicu suhe težine mrava. Kad bi se uključila težina ostalih tjelesnih elemenata, ukupna bi masa svjetskih mrava bila još veća, dodaju.
Također smo otkrili da su mravi neravnomjerno raspoređeni na Zemljinoj površini. Razlikuju se šest puta između staništa i općenito dostižu vrhunac u tropima. Ovo naglašava važnost tropskih regija u održavanju zdrave populacije mrava. Mravi su također bili u izobilju u šumama, i iznenađujuće, u sušnim područjima. Ali postaju sve rjeđi u staništima koje je stvorio čovjek. Naša otkrića dolaze s nekoliko upozorenja. Na primjer, lokacije uzorkovanja u našem skupu podataka neravnomjerno su raspoređene po geografskim regijama, pišu autori studije.
Pojasnili su i da je velika većina uzoraka prikupljena iz prizemnog sloja, što znači da ima vrlo malo informacija o broju mrava na drveću ili pod zemljom. Drugim riječima, rezultati studije su donekle nepotpuni.
Mravi na usluzi svima u ekosustavu
Mravi također pružaju vitalne "usluge ekosustava" ljudima. Nedavna studija pokazala je, primjerice, da mravi mogu biti učinkovitiji od pesticida u pomaganju poljoprivrednicima u proizvodnji hrane. Mravi su također razvili bliske interakcije s drugim organizmima, dok neke vrste čak ne mogu preživjeti bez njih. Neke se ptice oslanjaju na mrave da istjeraju svoj plijen. Tisuće biljnih vrsta ili hrane ili udomljuju mrave u zamjenu za zaštitu ili raspršivanje njihovog sjemena. Mnogi mravi su isto tako i grabežljivci koji pomažu u kontroli populacije drugih insekata.
Zabrinjavajuće je da globalni broj insekata opada zbog prijetnji kao što su uništavanje i fragmentacija staništa, uporaba kemikalija, invazivne vrste i klimatske promjene. No podaci o bioraznolikosti insekata su alarmantno rijetki. Nadamo se da naša studija pruža temelj za daljnja istraživanja koja će pomoći popuniti ovu prazninu, pišu autori studije.
Na kraju poručuju da je praćenje populacije mrava u interesu čovječanstva te da brojanje mrava nije teško, a građani znanstvenici iz cijelog svijeta mogli bi pomoći u istraživanju kako se ove važne životinje ponašaju u vrijeme velikih ekoloških promjena.
Izvor: The Conversation