Koliko vremena dnevno provedete na svom pametnom telefonu? Bez obzira na to što mi mislili i koliko se zavaravali, taj mali uređaj "otme" nam čak nekoliko sati.
Prema istraživanju MasterIndeks, koji je za Mastercard Hrvatska provela agencija Improve, na uređajima poput pametnih telefona, prijenosnih računala, pametnih televizora i tableta dnevno izgubimo sate. Ovisno o samom uređaju, prosjek vremena varira. Tako čak 4,1 sat provedemo na pametnim telefonima, 3,7 sati na prijenosnim ili stolnim računalima, dva sata pred pametnim televizorima te 27 minuta dnevno na tabletima.
Zanimljivo je da su podaci pokazali kako žene (4,5 sati) i mladi do 29 godina (5,2 sata) češće koriste pametne telefone.
S obzirom na to da su nam pametni telefoni u rukama sve više, ne iznenađuju ni podaci o tome što s njim želimo raditi. Tako više od 80 posto ispitanih građana želi plaćati mobilnim telefonom, a za čak 97 posto građana važno je da trgovci nude različite metode plaćanja - ponajprije kartice, ali i gotovinu, mobilne aplikacije, digitalne novčanike i kriptovalute.
Najpopularnije je kartično (85 posto), gotovinsko (67 posto) i plaćanje preko mobilnih aplikacija (54 posto). Trećina preferira digitalni novčanik, dok su opća uplatnica, QR kodovi i kriptovalute manje popularni. Kartično plaćanje je češći izbor mlađih, visokoobrazovanih i onih s višim prihodima.
Istovremeno, upitani koje bi metode željeli koristiti za plaćanje, građani bi – uz plaćanje mobitelom koje ističe 82 posto ispitanih – željeli plaćati pametnim satom (24 posto) i osobnom iskaznicom (17 posto), dok je tek na četvrtoj poziciji biometrija (11 posto).
Uz značajan napredak u područjima infrastrukture, znanja i uporabe digitalnih plaćanja, zabilježili smo snažan porast online kartičnih transakcija, kako po broju (30 posto) tako i po vrijednosti (48 posto) u protekle tri godine. U isto vrijeme, korištenje gotovine se smanjuje, istaknula je Gea Kariž, direktorica Mastercarda u Hrvatskoj.
Istraživanje je pokazalo i da zadovoljstvo digitalizacijom raste pri čemu je gotovo polovica ispitanika (49 posto) izrazila zadovoljstvo širenjem digitalnih usluga i alata u Hrvatskoj.
Građani bi željeli vidjeti više inovacija i digitalnih usluga u području zdravstva (51 posto ispitanih) i javne uprave (32 posto), zatim u javnom prijevozu, obrazovanju i pravosuđu. Manje ispitanika ističe te potrebe u usporedbi s godinom prije kada je, primjerice, digitalne usluge u zdravstvu tražilo 70 posto ispitanih, a u javnoj upravi 48 posto.
Mladi 18-29 godina više ističu potrebu za digitalizacijom javnog prijevoza (33 posto), obrazovanja (27 posto), trgovine (24 posto) i telekomunikacija (15 posto).
