Ovu rijetkost oni u urbanim sredinama vidjet će pomoću manjeg dalekozora. A oni koji su pred kvalitetnim tamnim nebom, imaju li sreće s vremenom noćas, i golim okom.
Cijela Zemlja ima praktički isti pogled na njega, s time da je on sada više na sjevernoj polutki, pa ga svi na jugu ne mogu vidjeti, samo mi astronomi sa sjevera, kazao je astronom amater Luka Poropat u prilogu reporterke Dnevnika Nove TV Line Dollar.
Ovaj komet tu je prvi put u 50.000 godina. Više ga nikada nećemo vidjeti, a najvjerojatnije se više nikada neće ni vratiti, već će izletjeti iz Sunčeva sustava u međuzvjezdani prostor.
Kometi koji dođu dovoljno blizu, koji su dovoljno veliki da ih vidimo prostim okom nisu tako česti. Ako ste ga uspjeli sada vidjeti, nitko poslije vas neće ga vidjeti , ističe Dorian Božičević iz Hrvatskog astronomskog saveza.
Velik je oko jednog kilometra i pojednostavljeno rečeno - to je velika ledom okovana gruda snijega uvaljana u blato i šljunak koja juri nebom. Dugi veo prašine zelen je zbog njegova kemijskog sastava.
Cijeli taj kometski rep, koji se zna protezati i milijune ili desetke milijuna kilometara iza matičnog tijela, kad bismo ga skupili, stao bi u dva kofera koja bismo ukrcali u auto i odveli sa sobom negdje, opisuje Marino Tumpić iz Astronomske udruge Vidulini.
Prate ga od prošlog proljeća
Astronomi prate komet još od prošlog proljeća. Tada je otkriven i onda se saznalo da će to biti njegov prvi kontakt sa suncem i s toplinom jer dolazi iz izuzetno hladnog područja.
Astronom Korado Korlević kaže da komet nikad nije bio opasan za nas.
Čak i sad kad je najbliže nama, jako je daleko. Naš je posao da ga pratimo, pratimo jezgre kometa, i nas zanima kad bude jedva vidljiv - da radimo zadnja mjerenja i znamo gdje će završiti. Pretpostavka je da se radi o 50.000 godina potrebno za put oko Sunca, no to ćemo znati nakon zadnjih mjerenja jer na njega ne djeluje samo gravitacija nego i erupcije koje su na njemu, dodao je.
Navodi da je komet vjerojatno već bio u blizini Sunca.
Ovaj komet je mlad ili svjež jer se nalazi cijelo vrijeme daleko oko Sunca i ono ga ne prži, objasnio je Korlević.
Kaže kako je na nebu veći broj tijela Sunčeva sustava od onoga koji mi vidimo.
Asteroida pratimo više od pola milijuna, to je velik posao, rekao je i dodao kako sve to prati cijela mreža za praćenje malih tijela.
Na pitanje kad smo posljednji put bili u opasnosti od udara kometa ili meteora, navodi kako je prije nekoliko mjeseci nebesko tijelo palo u Arktički ocean.
Kad gledamo povijesno, imamo udar u Indijski ocean kad su kiše padale 40 dana, digle su se vode i to je bila jako gusta situacija, zaključio je Korlević.
Cijeli razgovor pogledajte u videoprilogu.
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.