Konferencija AI2Future: Za deset godina ljudi bi se mogli vjenčati s umjetnom inteligencijom

U Zagrebu se održava konferencija AI2Future o umjetnoj inteligenciji, njenom utjecaju u zdravstvu, društvenoj AI itd.

Hrvoje Jurman Hrvoje Jurman | 14.10.2022. / 08:48

Slika nije dostupna (Foto: Zimo)

Hoće li nam umjetna inteligencija zaista uzeti dio poslova? Hoćemo li za desetak godina pred oltar, umjesto s ljudima od krvi i mesa, možda stati s algoritmom, odnosno umjetnom inteligencijom? Odgovor na oba ova pitanja je - da! Znači li to da nam je budućnost crna? Svakako ne.

O temama umjetne inteligencije, njenog utjecaja u zdravstvu, regulative te tzv. društvene umjetne inteligencije jučer se govorilo na prvom danu konferencije AI2Future održane u Kraš Auditoriumu u Zagrebu. Jedan od zaključaka koji se može izvući nakon nekoliko iznimno zanimljivih predavanja te tri panela jest da samo tehnologija pri razvoju umjetne inteligencije nije problem. Ono o čemu se treba govoriti i na čemu se treba raditi su konkretni problemi koji se trebaju riješiti, a tehnologija i AI samo su sredstvo za njihovo rješavanje.

Napredak koji je ostvaren na ovom polju posljednjih godina je nevjerojatan, no kako je na početku konferencije upozorila Elin Hauge, norveška AI stručnjakinja, postoji velika razlika između tog napretka i prihvaćanja i korištenja AI u svakodnevici. Sljedeći prirodni korak jest kako AI i podatke iskoristiti za nešto korisno, poput npr. njihove primjene u zdravstvu.

Hauge smatra kako treba prestati ljude plašiti s AI i nekakvim katastrofičnim ishodima te zaboraviti na razmišljanja o pristranosti AI. Naime, umjetna inteligencija je samo “matematički recept” u kojeg podatke ubacuju ljudi, tako da svaka pristranost nema veze s AI, već isključivo s ljudima.

AI u zdravstvu

Garik Markarian iz Rinicoma pokazao je kako se podaci i AI mogu iskoristiti u zdravstvu. Rješenje koje je razvila njegova kompanija, a koje se danas primjenjuje u bolnicama u Velikoj Britaniji, poboljšalo je predviđanje kliničkih rizika i sigurnost kardioloških pacijenata na intenzivnoj njezi. Mohammed Yahya iz tvrtke Qure.ai na nekoliko je primjera i testiranja provedenih u azijskim i afričkim zemljama pokazao koliko AI može pomoći u dijagnosticiranju tuberkuloze, očitanju rendgenskih snimaka, kao i ubrzanju procesa dijagnostike i liječenja, konkretno na primjeru raka pluća.

Tijekom panela o primjeni i testiranju AI u zdravstvu, koji je uslijedio nakon predstavljanja digitalnog inovacijskog huba AI4Health, saznali smo i neke zanimljivosti oko istraživanja i prikupljanja podataka, koje nisu vezane samo uz tehnologiju, već je iznimno bitan i ljudski faktor. Urška Sršen iz Bellabeata naglasila je kako je u ranim fazama teško pronaći sudionike u istraživanjima, što se pogotovo odnosi na SAD u kojem zbog zakona o abortusu žene više ne žele davati svoje osobne podatke jer se boje da oni ne bi završili u krivim rukama.

Markarian je poseban naglasak stavio na osobne odnose s doktorima i sestrama kako bi mogli provesti istraživanje. Također, nije uvijek lako objasniti doktorima benefite svog proizvoda koji bi mogao predvidjeti vrijeme kada bi osoba mogla dobiti srčani udar, jer doktor kažu kako oni to mogu sami procijeniti, na temelju vlastitog iskustva.

Martina Silov iz udruge CroAI predstavila je AI Landscape 3.0 iz kojeg smo saznali da danas hrvatska AI zajednica koja uključuje organizacije, startupove, investicijske kompanije, kao i kompanije koje su pioniri u prihvaćanju tehnoloških rješenja broji 339 članova.

Važnost AI zajednice i ekosustava

Također, Martina je moderirala panel “Što možemo naučiti iz vladinih inicijativa širom Europe”, a u diskusiji su joj se pridružili Chris Barton (Povjerenik za trgovinu, Velika Britanija), Amy Lillis (Veleposlanstvo SAD-a u Hrvatskoj), Mislav Malenica (CroAI, Mindsmiths) i Ratko Mutavdžić (Microsoft). Barton i Lillis naglasili su da i Velika Britanija i SAD rade na postavljanju okvira koji će omogućiti nesmetan razvoj rješenja baziranih na umjetnoj inteligenciji, no i da su prednosti njihovih zemalja postojeća kultura inovacija i snažne startup zajednice.

SAD je prošli tjedan objavio Nacrt za AI Bill of Rights koji je identificirao pet načela koja bi trebala biti ključna u dizajnu, korištenju i implementaciji automatiziranih sustava, a namjena im je zaštititi američku javnost u doba umjetne inteligencije. Ratko Mutavdžić je kao dobar primjer aktivnosti europske države istaknuo Estoniju koja se “kladila” na glasovne usluge, odnosno u razvoju usluga temeljenih na umjetnoj inteligenciji krenula od polazišta da je budućnost interakcije između državnih institucija i građana u glasovnim uslugama. Rezultat je 80-ak javnih usluga koje omogućava umjetna inteligencija, nudeći građanima jednostavniji i brži pristup.

Mislav Malenica naglasio je da je, nakon tri godine djelovanja udruge CroAI, zaključio da je premalo podataka i primjera dobre prakse da bi bilo moguće donijeti dobru regulativu za AI te da je za uspjeh najvažniji faktor snažna startup zajednica koja nudi podršku, mogućnost zapošljavanja talenata, transfer znanja i pristup investitorima.

Je li AI postigla određenu razinu svijesti?

Posebno zanimljivo predavanje održao je Henry Shevlin sa Sveučilišta u Cambridgeu. On je okupljene upoznao sa svojim istraživanjima o “društvenoj” umjetnoj inteligenciji, odnosno o AI razvijenom isključivo s ciljem zadovoljavanja društvenih potreba korisnika. U tom kontekstu spomenuo je i poznati film “Her” i rekao kako takvi odnosi između ljudi i virtualnih asistenata nisu samo izmišljotina s filmskog platna, već mnogi ljudi već sada intenzivno komuniciraju s takvim asistenticama te se, prema njihovim komentarima koje objavljuju na internetu, može zaključiti kako su već razvili i osjećaje prema tim “nulama i jedinicama”.

Iako na takve modele možemo odmahnuti rukom, oni su već sada iznimno popularni među milijunima, odnosno u slučaju jednog kineskog chatbota - stotinama milijuna korisnika. A s daljnjim napretkom, smatra Henry, više nismo niti daleko od situacije u kojoj će se ljudi vjenčati s umjetnom inteligencijom. Prema njemu, tako nešto možemo očekivati za desetak godina. Ako ne službeno vjenčanje (zbog regulative, koja će kaskati), onda bi barem mogli stupati u dugoročno partnerstvo.

Brojne su potencijalne negativne strane takvog načina komunikacije - od dehumanizacije (ljudima više neće biti zanimljivo razgovarati s drugim ljudima, jer će im AI možda biti zanimljivija, “slušat” će njih i njihove probleme, smijati se njihovim šalama itd.), gubitka društvenih vještina pa do korištenja AI za uvjeravanje osoba da im npr. daju novac. Naravno, nije sve tako crno, jer bi takvi asistenti za neke osobe mogli poboljšati društvene vještine, mogli bi postati personalizirani terapeuti koji neće biti skupi, mogli bi se koristiti za edukaciju itd.

Trenutačno stanje ovog tržišta, društvene AI usporedio je sa stanjem na tržištu društvenih mreža prije dvadesetak godina. Društvene mreže već godinama imaju veliku ulogu (pozitivnu i negativnu) u našim životima i društvu, a čini se kako bi slično moglo biti i s društvenom AI.

A može li umjetna inteligencija razviti (ili je li već razvila) određenu razinu svijesti, bilo je govora na još jednom panelu na kojem su, osim Henryja Shevlina, sudjelovali i Davor Bruketa iz agencije Bruketa&Žinić&Grey, Matija Ilijaš iz Microblinka te Andrea Pirša Ilić iz A1 Hrvatska.

Davor Bruketa rekao je kako sumnja da će AI postati svjesna na način na koji su ljudi svjesni. Ljudi će uvijek biti nezamjenjivi, no u životima će nam sve više pomagati i mašine. To dovodi do automatizacije koja će, jasno, s godinama postati sve raširenija i prisutna u sve većem broju industrija, pri čemu je Henry naveo primjer grafičkog dizajna.

Kao i u sličnim raspravama o robotizacijama i automatizacijama i zamjeni ljudi, tako i za primjer grafičkog dizajna Bruketa kaže kako bi AI u tom slučaju mogla zamijeniti ljude na nekim dosadnim stvarima pa će ljudima ostati više vremena za neke druge, zanimljivije stvari. Povijest je pokazala, naglasio je ovaj stručnjak, da ljudi uvijek pronađu nešto novo što će raditi, dok strojevi preuzimaju njihove poslove.

Panelisti su zaključili da, ako AI u budućnosti i ne dosegne tu razinu svijesti, zbog sposobnosti da usvaja i tumači veliku količinu ljudskog znanja, ljudi bi je zaista mogli tretirati kao da ima svijest. Bez obzira na to kako će se AIrazvijati, Matija Ilijaš smatra kako je tehnološki napredak nezaustavljiv te je oko umjetne inteligencije i budućnosti optimističan.
 

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti