Kontroverzna metoda: Google želi genetskim inženjeringom spasiti živote i spriječiti srčane bolesti

Znanstvenici vjeruju da prepravljanjem genoma mogu spriječiti srčane bolesti i time spasiti brojne živote.

Hrvoje Jurman Hrvoje Jurman | 11.05.2019. / 08:05

DNA (Foto: Getty images)

Nakon što je prošle godine kineski znanstvenik He Jiankui objavio da su rođene prve "GMO bebe", odnosno bliznake na kojima je napravio izmjene genoma kako ne bi dobile HIV (njihov je otac HIV pozitivan) svjetska znanstvena (i ne samo znanstvena) javnost ostala je šokirana. Koliko god se slagali ili ne s kineskim znanstvenikom, a gotovo svi komentari zadiranja u genom embrija su negativni jer zaista ne možemo znati kakve će posljedice takav genetički inženjering imati, činjenica je da je započelo jedno novo razdoblje i potpuno nova etapa za čovječanstvo.

Naravno, i dalje smo daleko od GMO ljudi, no ovo je prvi korak koji je pokazao koliki je napredak do sada postignut na polju biomedicine. Iako je zadiranje u genom etički i moralno vrlo osjetljivo pitanje, potencijalni pozitivni učinci editiranja genoma iznimno su veliki te mogu spriječiti razvoj nasljednih, ali i drugih bolesti. Ova je industrija iznimno zanimljiva i Googleu te je njihova investicijska kompanija Google Ventures nedavno uložila milijune dolara u startup Verve Therapeutics koji želi spriječiti razvoj srčanih bolesti korištenjem sustava CRISPR.

Kako su to objasnili na stranici MIT-a, postoje neke genetičke mutacije koje štite ljude od srčanih bolesti, zbog čega neki ljudi imaju jako nisku razinu lošeg kolesterola bez obzira na prehrambene navike i (ne)vježbanje, a znanstvenici iz Vervea korištenjem sustava CRISPR, a u suradnji s Googleovom kompanijom Verily putem injekcija nanočestica takve "dobre" mutacije žele "ubrizgati" u ljude. Ako u svom naumu uspiju (trebala bi biti dovoljna samo jedna inijekcija), takva modifikacija genoma trebala bi rezultirati s manjim brojem smrtnih slučajeva od srčanih udara i drugih srčanih problema. Glavni znanstvenik koji radi na ovom projektu, Sekar Kathiresan, kojem je brat preminuo upravo od srčanog udara, rekao je kako je cilj ljudima ubaciti "sretne gene" koji će ih štititi od takvih problema.

Za početak, takvi tretmani planirani su samo za starije ljude koji su već preživjeli srčane udare, no pitanje je nosi li budućnost uređivanje genoma embrija. Naravno, problem je što nitko ne zna što bi se desilo i da li bi takvi GMO ljudi pri rođenju ili kasnije u životu mogli imati nekih drugih problema kakve je sada nemoguće predvidjeti.

Mogućnosti su nevjerojatne i sustav CRISPR, odnosno genetički inženjering mogu nam pomoći da budemo zdraviji i duže živimo, kao što su i potencijalne opasnosti nevjerojatno velike jer promjenom genoma embrija, takve promjene postaju nasljedne, kao što uvijek postoji mogućnost da se netko u laboratorijima "zaigra" s genetičkim inženjeringom u potrazi za nadčovjekom, što može biti iznimno opasno.

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti