Novi koronavirus, čini se, izaziva iznenadne moždane udare kod mlađih osoba u 30-im i 40-im godinama života koje ne pate od većih zdravstvenih tegoba, izvijestili su u srijedu američki medicinski izvori.
Zdravstveni stručnjaci navode i da je sve više dokaza da je zaraza novim virusom povezana s pojačanim i neuobičajenim stvaranjem ugrušaka, što bi za posljedicu moglo imati moždane udare, prenosi CNN.
Tim dr. Thomasa Oxleya, neurokirurga iz bolnice Mount Sinai u New Yorku, opisao je pet slučajeva takvih moždanih udara. Svi su bili mlađi od 50 i svi su imali ili blage ili nikakve simptome bolesti koju uzrokuje koronavirus.
Čini se da virus izaziva pojačano zgrušavanje u velikim arterijama, što vodi do teških moždanih udara, kazao je Oxley za CNN.
Naša analiza pokazala je sedmerostruko povećanje učestalosti iznenadnog moždanog udara kod mlađih pacijenata tijekom protekla dva tjedna. Većina tih pacijenata nije imala drugih zdravstvenih tegoba i boravili su u svojim domovima s blagim slučajevima COVID-19, a u dva slučaja bili su bez simptoma, dodao je.
Neuobičajeno je da mlađe osobe dožive moždane udare, a posebno u većim krvnim žilama mozga.
Usporedbe radi, tijekom proteklih 12 mjeseci Mount Sinai liječio je u svaka dva tjedna prosječno 0,73 bolesnika mlađih od 50 godina s moždanim udarom koji je posljedica začepljenja velike krvne žile, napisao je tim u radu koji će biti objavljen u časopisu New England Journal of Medicine.
To je manje od dvije osobe mjesečno.
Kad je izvor moždanog udara u velikoj krvnoj žili u mozgu posljedice su teške ako se ugrušak odmah ne ukloni.
Najmanje je jedan pacijent preminuo, a drugi su u odjelima intenzivne njege ili odjelima za rehabilitaciju. Samo je jedan otpušten kući, ali i taj će bolesnik trebati intenzivnu skrb, kazao je Oxley.
Osoba kod koje je pogođena velika krva žila ima ozbiljne ispade funkcija, kaže Oxley. To znači veći ugrušak i obuhvaća najveće arterije u mozgu.
Moždane stanice koje se nalaze iza mjesta na kojemu je ugrušak ''zaustavio'' cirkulaciju propadaju i što dulje traje blokada krvne žile ugruškom, to je veće oštećenje moždanog tkiva. Brzo liječenje presudno je.
Najučinkovitije liječenje za začepljenje velike krve žile je uklanjanje ugruška, no to se mora učiniti unutar šest sati, a nekad unutar 24 sata, kaže Oxley.
Oxley ističe da ljudi moraju obratiti pažnju na simptome koronavirusa i ne smiju oklijevati zvati hitnu pomoć ako imaju ikakve simptome koji upućuju na moždani udar.
On ističe da zbog tri simptoma - slabosti u jednoj ruci, 'obješene' polovice lica i teškoća s izgovorom riječi ljudi moraju nazvati hitnu pomoć i pritom ne oklijevati to učiniti.
CNN prenosi da su liječnici na američkim jedinicama intenzivne njege uočili neuobičajeno zgrušavanje krvi pri uvođenju intravenskih kanila, koje se ponavljalo pri svakom pokušaju uvođenja igle u venu.
Dok pokušavate uvesti kanilu, gledate kako se pred vašim očima stvara ugrušak, kaže dr. Kathryn Hibbert, voditeljica odjela intenzivne skrbi u općoj bolnici Massachusetts.
Vrlo je rijetko da se to dogodi jednom, a iznimno dva puta.
Njezin tim uočio je da neki od bolesnika s novim koronavirusom imaju sklonost razviti krvne ugruške koji mogu ugrožavati život ako ih cirkulacija krvi odnese do srca ili pluća.
Broj problema sa stvaranjem ugrušaka koje vidim u jedinici intenzivnog liječenja, a svi su povezani s COVID-19, bez presedana je, kaže dr. Jeffrey Laurence, hematolog u Weill Cornell Medicine u New Yorku.
Čini se da su problemi sa stvaranjem ugrušaka u teškim slučajevima COVID-19 česti.
Prema radu koji su objavili prošlog tjedna Laurence i njegov tim, na obdukciji su kod dva pacijenta otkrili krvne ugruške u plućima i ispod površine kože.
Krvne ugruške ispod površine kože otkrili su i kod tri živa bolesnika.
I istraživanje u Nizozemskoj otkrilo je "iznimno visoku" stopu stvaranja ugrušaka kod oboljelih od koronavirusa na jedinicama intenzivnog liječenja.
Stručnjaci u ovom trenutku ne znaju zašto oboljeli od koronavirusa imaju predispoziciju za stvaranje ugrušaka.
Dr. Michelle Gong, voditeljica odjela intenzivnog liječenja u medicinskom centru Montefiore u New Yorku, kaže kako sve bolesnike s bolesti COVID-19 preventivno tretiraju niskim dozama lijekova koji sprečavaju zgrušavanje krvi.
To je izvan normi, no pitamo se jesu li ugrušci jedan od razloga zbog kojih ti bolesnici umiru, kaže dr. Todd Rice, profesor na medicinskom centru Vanderbilt u Nashvilleu.
Gong dodaje da mirovanje na jedinici intenzivnog liječenja samo po sebi može pogodovati stvaranju ugrušaka kod svakog pacijenta.
Čak i prije COVID-19 budno smo pazili na stvaranje ugrušaka na jedinicama intenzivnog liječenja zbog toga što je rizik veći, kaže Gong.
Liječnici ipak imaju dojam da je rizik stvaranja ugrušaka kod oboljelih od covida-19 čak i veći u odnosu na druge bolesnike na odjelima intenzivne njege.
Nizozemsko istraživanje 184 pacijenata oboljelih od bolesti COVID-19 na intenzivnom odjelu kod kojih se razvila upala pluća pokazalo je da je njih više od 20 posto imalo probleme sa zgrušavanjem krvi. U sličnoj studiji u kineskom Wuhanu stvaranje ugrušaka kod oboljelih od bolesti COVID-19 uočeno je kod 25 posto oboljelih.
Kao moguće razloge učestalijeg stvaranja ugrušaka kod oboljelih od bolesti COVID-19 kardiolog Behnood Bikdeli iz medicinskog centra Irving sveučilišta Columbia navodi tri.
Radi se o pacijentima koji boluju od drugih bolesti kod kojih je i inače povećan rizik stvaranja ugrušaka, poput dijabetesa, srčanih bolesti ili povišenog krvnog tlaka.
Drugi je mogući razlog pojava tzv. citokinske oluje kod nekih. Ta oluja predstavlja pretjeranu reakciju imunosnog sustava koji se okrene protiv vlastitog organizma i koju također prati veći rizik stvaranja ugrušaka.
Treći bi mogao biti neka od karakteristika samog koronavirusa koji izaziva stvaranje ugrušaka.
(Hina)