Održavanje sigurnosti na velikim globalnim događajima, poput Olimpijskih igara, SP-a u nogometu i slično, kompliciran je i težak posao jer se na jednom mjestu skupljaju tisuće ljudi i teško je prepoznati tko od njih ima neke loše namjere, odnosno namjerava izazvati nekakav teroristički napad i slično. U nadzoru i praćenju situacije danas je neizbježna tehnologija, od nadzornih kamera do kamera na dronovima pa do sve većeg korištenja umjetne inteligencije.
Dok je svima jasno kako država, odnosno policija mora dati maksimum kako bi zaštitila ljude i omogućili red i mir, iz organizacija za zaštitu ljudskih prava upozoravaju kako je tanka granica između provođenja sigurnosti i kršenja ljudskih prava i potpunog nadzora.
Takve rasprave trenutačno se vode oko sigurnosti i nadzora Olimpijade koja će se sljedeće godine održati u Parizu. Da bi sigurnost bila na najvišem nivou, trebale bi se brinuti brojne kamere čije će snimke u stvarnom vremenu analizirati umjetna inteligencija kako bi otkrila bilo kakve znakove sumnjivih aktivnosti. To može biti ostavljena torba, neočekivano gomilanje ljudi na određenom mjestu, nasilno ponašanje pojedinaca i slično.
Ono što AI sigurno neće raditi jest koristiti tehnologiju prepoznavanja lica kako bi pratili sumnjive ili potencijalno opasne osobe, kakvu koristi Kina. "Mi nismo Kina, ne želimo biti Big Brother", komentirao je za BBC François Mattens, čija se kompanija natječe za pružanje usluge videonadzora tijekom Olimpijskih igara u Parizu.
Ipak, ono što je udrugama za zaštitu ljudskih prava sporno jest to što strahuju da bi nadzor kakav će se primjenjivati tijekom Olimpijade, mogao ostati i nakon tog razdoblja. Posebna sigurnosna pravila na snazi su do ožujka 2025. godine i zagovornici slobode ljudskih prava ne žele da se to nastavi. Takva je situacija bila nakon Olimpijada u Japanu, Brazilu i Grčkoj u kojima su posebne mjere uvedene tijekom samog događaja, a ostale su na snazi i dalje, objasnili su na BBC-u.
Verzija novog sigurnosnog sustava već se koristi u nekim dijelovima Francuske. Npr. u jednoj policijskoj postaji AI je olakšao posao policajcima jer konstantno prati događanja na 250 postavljenih sigurnosnih kamera te, ako zamijeti potencijalan problem, odmah alarmira policiju koja onda procjenjuje je li zaista riječ o sigurnosnom problemu ili je tehnologija nešto krivo procijenila. Ono što je ipak najvažnije u cijeloj stvari, naglašavaju iz francuske policije, jest da algoritam nije taj koji donosi odluke i pokreće akcije, već jedino i isključivo - ljudi.