Novo mRNK cjepivo koje se nalazi u laboratorijskoj fazi i koje uči imunitet kako prepoznati slinu koju krpelji ispuštaju tijekom ugriza, može spriječiti te nametnike da se hrane ljudskom krvlju, a time i onemogućiti razvoj bolesti koje krpelji prenose, pokazala je najnovija studija sa Sveučilišta Yale u SAD-u.
Neke životinje koje su opetovano izložene ugrizima krpelja s vremenom mogu razviti otpornost na te ugrize pa se krpelji brzo otkače nakon ugriza ili im koža brzo razvije crvenilo koje upozorava domaćina da ih makne.
Znanstvenici su promatrali imunitet na krpelje kod nekoliko životinja koje inače nisu tipični domaćini za krpelje, uključujući zamorce, zečeve i krave.
U laboratorijskim uvjetima, zamorci koje bi krpelji ugrizli dva do tri puta mogu razviti robustan odgovor imuniteta na te ugrize. I dok ne postoje formalna istraživanja o imunitetu na krpelje kod čovjeka, ljudi koji su opetovano izloženi ugrizima krpelja mogu razviti svrbež na koži odmah nakon ugriza, što je simptom koji je povezan s imunišću na te ugrize.
Lajmska borelioza ili lajmska bolest, koju krpelji mogu prenijeti na čovjeka i koja kod ljudi može izazvati dugoročne probleme, postaje rastuća zdravstvena prijetnja, za koju nažalost još uvijek ne postoji preventivno cjepivo.
No Andaleeb Sajid, jedan od autora navedene studije, za IFLScience pojašnjava kako su on i njegov tim bili znatiželjni mogu li izazvati imunitet na krpelje kod čovjeka i bez ugriza krpelja.
Stoga smo razvili mRNK cjepivo nazvano 19ISP, koje uči stanice da prepoznaju 19 odabranih proteina prisutnih u slini jelenskog krpelja (Ixodes scapularis) koju on ispušta u kožu tijekom ugriza. Umjesto ciljanja proteina napadajućeg patogena, poput šiljastih proteina koronavirusa, naše cjepivo cilja proteine koji se prirodno nalaze u slini krpelja, ističe Sajid.
Dodaje kako su on i njegov tim otkrili da su zamorci koji su primili cjepivo 19ISP, razvili crvenilo na koži nakon ugriza, što je indikator da je imunitet aktiviran te da su aktivirane upalne stanice na mjestu ugriza kako bi se borile s infekcijom. Zbog toga bi se krpelji sa zamoraca vrlo brzo otkačili, jer se više nisu mogli hraniti njihovom krvi. Niti jedan od cijepljenih zamoraca nije bio pozitivan na bakteriju Borrelia burgdorferi, koja prenosi ranije spomenutu lajmsku bolest.
Za usporedbu, gotovo polovica necijepljenih zamoraca bila je pozitivna na infekciju borelijozom, ističe Sajid.
Važnost razvoja cjepiva protiv krpelja
Lajmska bolest koju prenose krpelji u porastu je u Sjevernoj Americi i u Europi, a samo u SAD-u godišnje se bilježi 40.000 prijavljenih slučajeva ugriza krpelja. Krpelji ne predstavljaju nevolju samo za šetače u prirodi, oni isto tako predstavljaju opasnost i za poljoprivrednike te bilo koga tko provodi više vremena u prirodi.
Osim lajmske bolesti, krpelji isto tako prenose i druge patogene koji mogu uzrokovati ozbiljne i potencijalno po život opasne bolesti.
Ono što je jedinstveno za cjepivo 19ISP, jest da ono stimulira otpornost na prenositelja bolesti, umjesto napadanja samog patogena, čime sprječava i samo prenošenje bolesti.
Sajid kaže da rezultati njihove studije sugeriraju da je takav oblik cjepiva protiv krpelja dovoljan za sprječavanje zaraze.
Neke nepoznanice
Dok su zamorci razvili imunitet na krpelje, Sajidov tim je otkrio da miševi, s druge strane, nisu.
Planiramo testirati to mRNK cjepivo i na drugim životinjama, poput zečeva, kako bismo bolje razumjeli kako imunitet na krpelje varira kod različitih domaćina. Isto tako planiramo razviti i cjepiva na druge patogene koje prenose krpelji te ispitati da li se imunitet isto tako prenosi i na druge vrste krpelja, kaže Sajid.
Na kraju dodaje kako se on i njegov tim nadaju da bi se mRNK cjepiva na bazi vektora, koja ciljaju prijenosnika bolesti, mogla primijeniti i na druge vektorski prenosive bolesti. Ipak, strategije hranjenja kod prenošenja drugih bolesti su drugačije, jer primjerice, ugrizi krpelja nisu isto što i ubodi komaraca. Zbog toga bi se cjepiva možda trebala modificirati za svaki vektor.
Izvor: IFLScience