Hrvatski znanstvenik Gordan Lauc redovito na Facebooku komentira pojedine brojke vezane za pandemiju koronavirusa u Hrvatskoj i svijetu. Danas su mu za oko zapeli podaci o odnosu epidemioloških mjera u Hrvatskoj, dnevnom broju zaraženih i dnevnom broju smrtnih slučajeva.
Kako kaže, Hrvatska je postala fenomen.
Osim što uz gotovo najblaže mjere u EU-u ima gotovo najmanji dnevni broj ljudi koji su zaraženi sa SARS-CoV-2, Hrvatska je postala fenomen i u još jednom aspektu. Primjerice, u Zagrebu je službeno aktivno 319 oboljelih, a u zagrebačke bolnice imaju 260 pacijenata koji su hospitalizirani zbog COVID-19. Gotovo pa da nema niti jednog službeno zaraženog koji nije u bolnici, piše Lauc i odmah pojašnjava: To, naravno, nije tako, no očito je da nam malo previše ljudi u bolnicama ima COVID-19. Također je jako zanimljiva usporedba smrtnosti u Infektivnoj klinici (u kojoj završe ljudi koji primarno imaju problem infektivne bolesti, trenutačno isključivo COVID-19) i drugim bolnicama. Primjerice, kumulativno je u infektivnoj smrtnost tri do četiri puta manja, a u posljednje vrijeme čak i osam puta manja no u drugim bolnicama. Dok se studenom još i moglo spekulirati o tome da se radi o opterećenju sustava i nedostatnom iskustvu dijela osoblja, sada kada su sve bolnice pod puno manjim opterećenjem, to sigurno više ne može biti uzrok povećane smrtnosti u drugim bolnicama.
Dodaje kako je najvjerojatnije objašnjenje ove situacije u definiciji je li netko umro od bolesti COVID-19 ili je umro od nečeg drugog, ali je također bolovao od COVID-19.
Meni se najvjerojatnijim objašnjenjem ovog paradoksa čini hipoteza da je značajan broj teško bolesnih ljudi tijekom dugotrajnog liječenja dobio i COVID te da je dio smrti koje vodimo pod smrt od COVID-a (oni koje je virus doista ubio) zapravo smrt s COVID-om (oni koji su bili jako teško bolesni i prije te infekcija sa SARS-CoV-2 nije znatno pridonijela konačnom ishodu bolesti). To bi moglo objasniti i razmjerno velike dnevne brojeve preminulih koje imamo posljednjih dana.
Teško je govoriti u postocima, no ako uspoređujemo smrtnost u različitim bolnicama u Hrvatskoj, čini se da bi negdje između polovine i dvije trećine ukupnog broja smrti moglo pripadati u tu kategoriju 's COVID-om'. Više ćemo znati za koji mjesec kada budu objavljeni statistički podaci o smrtima u siječnju i veljači, piše na kraju Lauc.
