Zelena tehnologija kakvu danas poznajemo nije moguća bez rudarstva. Jedna boca ulja ili vode napravljena je o nafte, a za izradu jednog auta potrebna je tona bakra. Kada se govori o izvorima energije, u baterijskom smislu, tu trenutačno vodeću ulogu u svijetu ima upravo metal litij.
Litij se koristi dominantno. Dakle, 75% ukupnog svjetskog eksploatiranog litija koristi se za naše mobilne uređaje za baterije. Također za laptope, tablete, električne romobile i za električne automobile. S obzirom na europsku strategiju i europski zeleni plan koji u sebi ima zapisan kompletan prelazak s dizelskih motora na električne i hibridne automobile, znači da će se ustvari potražnja za litijem u narednim godinama , a govorimo o europskom Zelenom planu do 2050.godine uvišestručiti, ističe Sibila Borojević – Šoštarić, profesorica na Rudarsko-naftno geološkom fakultetu u Zagrebu.
Udio litija u zemljinoj kori je svega 0,002 % zato su ležišta litija itekako dragocjena. Međutim na nekim mjestima postoje velike koncentracije. Među vodećim država u EU spominje se španjolsko-portugalska granica, ali i Srbija. No osim automobilske industrije i baterija za mobitele i tablete, koristi se i u drugim tehnologijama koje su trenutno nezamjenjive čovječanstvu.
Onih preostalih 15% litija koristi se ustvari u industrijama poput keramičke, metalurške i industrije stakla, gdje se ne prerađeni litij , dakle litijski minerali dodaju i koriste kao fluks u industriji snižavaju tališta, poboljšavaju viskoznost smjese i tako snižavaju ukupnu energiju koja je potrebna da bi neki proces bio tražen, dodaje.
Litij se u prirodi ne nalazi kao samorodni element već kao ugrađen u kristalnim rešetkama drugih minerala. Poznato je čak sto četrdeset minerala litija u prirodi no oni se svi ne eksploatiraju. Nažalost u Hrvatskoj još uvijek nije pronađeno ležište ovog značajnog metala. Međutim, dolina Požege i gradovi i mjesta koja se nalaze na granici s Mađarskom bogati su vulkanitima i potencijalni na litij.
Radi se o jednom prelasku iz kompresijsko tektonskog setinga znači gdje se dvije ploče približavaju jedna drugoj u ekstenzijski seting. I onda imamo promjenu magmatizma u tih zadnjih petnaest milijuna godina, ustvari tijekom miocena, koji je vjerujemo uzrokovao i tu litijsku mineralizaciju u Srbiji i BiH, ističe Borojević – Šoštarić.
Upravo za nalazišta litija u Srbiji podijelila su javnost. Litij je potreba budućnosti i Srbija ima ležište koje može zadovoljiti potrebe Europske unije u sljedećih 50 do 100 godina. Najviše se polemike u javnosti vodi oko toga koliko je litij ekološki prihvatljiv.
On je rudno blago i kao takvo nalazi se u vlasništvu države. Tako je u Hrvatskoj, ali i u Srbiji. Da biste ga eksploatirali morate izvršiti posebnu proceduru. Ta procedura ima više koraka , jedan od koraka je istraživanje , nakon toga se radi idejni rudarski projekt , te studija utjecaja na okoliš. U ovom slučaju u Srbiji su prisutne samo potvrđene rezerve, pojašnjava Vječislav Bohanek, izvanredni profesor na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu u Zagrebu.
No zašto je uopće jedno rudarsko nalazište postalo toliko političko? Kad je jasno da bi eksploatacija te rude bila unosan posao kao za tvrtku koja izvodi radove, a onda i za stanovnike toga dijela Srbije, ali i čitavu zemlju, budući da bi tvrtka morala plaćati koncesiju i poreze državi u kojoj obavlja iskapanja.
Za eksploataciju i obradu litija je uključeno niz inovacija i one su trenutno u stupnju tajnosti. Onog trenutka kada studija utjecaja na okoliš bude gotova, onda će se moći sveukupno sagledati i reći koji su sveukupno mogući štetni utjecaji, dodaje Bohanek.
Veći dio stanovnika koji se nalazi na ležištu litija u Srbiji već je prodao svoju zemlju, a razlog je vrlo jednostavan. Vlasništvo zemlje vlasništvo je pojedinca , dok je vlasništvo rude u vlasništvu države. Drugim riječima vlasnici zemljišta posjeduju svega 50 cm dubine, a sva ruda koja se pronađe ispod vlasništvo je države.