Istraživanja svemira, aeronautika i svemirske tehnologije nisu samo u domeni velikih zemalja i tvrtki već u njima mogu aktivno sudjelovati i male zemlje, suglasni su sudionici i gosti prve regionalne konferencije o suradnji u svemirskim znanostima i tehnologijama što se u petak održava na IRB-u.
Institut Ruđera Boškovića (IRB) je domaćin, a organizator Jadranska aero-svemirska konferencija (Adriatic Aerospace Association - A3) u suradnji s IRB-om i Sveučilištem u Zadru, a pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta (MINGO).
Pozivu organizatora odazvali su se vrhunski svjetski stručnjaci u istraživanju svemira, aeronautike i svemirskih tehnologija, a događanje su pozdravili i poduprli ugledni gosti.
Hrvatska želi ubrzati istraživanja i učiti od drugih zemalja, poput Izraela
Državni tajnik pri Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta Mario Antonić istaknuo je kako je riječ o prvoj konferenciji što se o ovim temama održava u Hrvatskoj što je, smatra, važno kako bismo mogli adekvatnije odgovoriti na izazove koji su pred nama u području inovacija i istraživanja.
Jer, siguran je Antonić, bez inovacija i istraživanja nema razvitka i Hrvatska, ocijenio je, želi ubrzati te procese kako bismo što prije 'uhvatili korak' s europskim i svjetskim kretanjima. Pritom, istaknuo je, želimo učiti od drugih zemalja, poput Izraela.
Izraelski veleposlanik u Hrvatskoj Ilan Mor potvrdio je da je Izrael spreman dijeliti svoja iskustva s drugima. Iako je Izrael mala zemlja ipak, unatoč neprijateljskom okruženju, "gledamo u svemir" i u ovome trenutku imamo u svemiru deset satelita.
Osvrnuo se i na neuspješno slijetanje izraelske svemirske letjelice "Baresheet" na Mjesec u travnju ove godine kada se letjelica srušila na površinu Mjeseca nakon niza tehničkih kvarova. S tim u vezi, veleposlanik Mor poručio je kako nas ne trebaju obeshrabriti neuspjesi, već od njih moramo učiti i nastaviti raditi.
Svemirska istraživanja bitna za budućnost svake zemlje
Svemirska istraživanja bitna su za budućnost svake zemlje, pa tako i Hrvatske iako, nažalost, ne možemo baš reći da Hrvatska participira u tim istraživanjima, upozorio je državni tajnik pri Ministarstvu znanosti i obrazovanja Tome Antičić. Ipak, dodao je, trudimo se da se to promijeni, a uzor su nam zemlje poput Izraela.
Ravnatelj IRB-a David Matthew Smith objasnio je da mnogi pri spomenu na svemirska istraživanja misle kako su ona rezervirana samo za velike zemlje ali, istaknuo je, to nije tako. Spomenuo je kako i u Hrvatskoj rade mnoge male tvrtke koje se bave nekom proizvodnjom važnom za svemirske tehnologije.
Pozdravljajući sudionike rektorica Sveučilišta u Zadru Dijana Vican također je istaknula važnost takvih istraživanja za budućnost svake zemlje, dodavši kako i na zadarskome području ima nekoliko tvrtki koje razvijaju nove tehnologije.
Jedan od osnivača Europske svemirske agencije (ESA) Heinz Stoewer smatra kako bi male zemlje mogle graditi male satelite i rakete jer je to već poznata i razrađena tehnologija.
Jačanje regionalne suradnje, crnogorska ministrica znanosti o konkretnom projektu suradnje
Predsjednik Jadranske aero-svemirske asocijacije dr. sc. Slobodan Danko Bosanac objasnio je kako je cilj konferencije potaknuti i ojačati regionalnu suradnje u istraživanju i razvoju svemirskih tehnologija, uspostaviti kontakate kako bismo isplanirali suradnju na području satelitskih tehnologija, raketnoga pogona i raketnog inženjeringa.
Crnogorska ministrica znanosti Sanja Damjanović znanstvenu je karijeru ostvarila dugogodišnjim radom u CERN-u. Svjesna problema odljeva mozgova koji muči zemlje jugoistočne Europe, Damjanović je predstavila projekt koji bi mogao pomoći da se taj proces zaustavi, a i promijeni smjer.
Riječ je o projektu SEEIIST (Heavy Ions in South East Europe) koji spaja znanost i biomedicinu i uključuje izgradnju znanstvenog instituta u jednoj od država regije u kojemu bi se provodila hadronska terapija liječenja karcinoma, odnosno liječenje pomoću protona i težih iona koje spada u najsuvremeniji tretman određenih vrsta karcinoma.
Kako na području jugoistočne Europe nema takvih centara, a od ukupno 12 u svijetu, u Europi ih je četiri, ministrica Damjanović istaknula je kako bi izgradnja takvoga centra pomogla u liječenju pacijenata najmodernijom metodom koja je u liječenju nekih oblika karcinoma ima gotovo 90-postotni uspjeh.
Crnogorska ministrica svjesna je da zemlje jugoistočne Europe trebaju financijsku pomoć drugih jer je riječ o projektu 'teškom' 200 milijuna eura.
(Hina)