Meta je objavila svoje prvo godišnje izvješće o ljudskim pravima, koje prema njihovim riječima, uključuje uvide i radnje iz njihove dubinske analize ljudskih prava o proizvodima, zemljama i odgovorima na nove krize. Izvješće na 83 stranice, koje pokriva godine 2020. i 2021., ima uglavnom samočestitajući ton, u kojem Meta brani strategiju prema dezinformiranju, bez doticanja optužbi da pristrano moderiraju sadržaj.
Regulatori i skupine za građanska prava već godinama tvrde da Meta ne uspijeva uspostaviti odgovarajuće zaštitne mjere protiv govora mržnje, kako u SAD-u tako i u zemljama poput Mianmara, gdje se Facebook koristio za promicanje nasilja protiv manjina. Sama Meta je to, do određenog stupnja, priznala ističući internu studiju koju su proveli i koja je pokazala da većina ljudi koji se pridružuju ekstremističkim skupinama, to čine zbog njihvog algoritama za preporuke.
Izvješće o ljudskim pravima, koje je predvodila direktorica Meta za ljudska prava Miranda Sissons, koja se pridružila tvrtki prije tri godine, otkriva malo čega novog. Meta tvrdi da je uspostavila "ravnotežu" između slobode izražavanja i sigurnosti, s politikama za borbu protiv dezinformacija o zdravlju i novih implicitnih prijetnji. U izvješću Meta također istražuje rizike privatnosti i sigurnosti povezane s Ray-Ban Stories, njihovim naočalama koje mogu snimati fotografije i videozapise, uključujući kako se podaci iz naočala mogu pohranjivati i pretraživati u oblaku.
No, izvješće prešućuje, između ostalog, dosadašnje napore Mete u Indiji, gdje su njezini proizvodi često bili pretrpani huškačkim sadržajem, pokazalo je izvješće Wall Street Journala i drugih medija. Meta je od odvjetničke tvrtke Foley Hoag LLP naručila procjenu svojih operacija u Indiji 2020. godine, ali ovo novo izvješće sadrži samo sažetak te procjene, a Sissons je rekla da ga Meta ne planira objaviti u cijelosti.
U sažetku, analitičari Foley Hoaga primjećuju mogućnost da Metine platforme budu "povezane s istaknutim rizicima za ljudska prava koje uzrokuju treće strane", uključujući "zagovaranje mržnje koja potiče neprijateljstvo, diskriminaciju ili nasilje". Meta kaže da proučava preporuke, ali se još nije obvezala na njihovu provedbu; skupine za ljudska prava optužile su kompaniju za sužavanje opsega procjene i odgađanje njezina završetka.
Portal Engadget piše da izvješće također izbjegava dublje analize u implikacije metasvemira, sve škakljivijeg prostora kada je riječ o ljudskim pravima. Izvješća sugeriraju da metasvemir kakav danas postoji u Metinim proizvodima, kao mješavina društvenih iskustava virtualne stvarnosti, ima problem s moderiranjem seksualnih napada.
Meta je posljednjih godina naručila različite ad hoc procjene svojih operacija, uključujući Indoneziju, Šri Lanku, Kambodžu i Mianmar. Curenja informacija visokog profila i saslušanja povećali su pritisak na tvrtku da pokaže da napreduje u zaustavljanju poplave štetnog sadržaja. Sissons je za CNBC rekla da oko 100 ljudi sada radi na pitanjima vezanim za ljudska prava u Meti.
Izvor: TechCrunch