Kamenje s Mjeseca bezlično je, sivo, ali za znanstvenika NASA-e Samuela Lawrencea "to su najdragocjeniji predmeti na Zemlji".
Uzorci kamenja s Mjeseca, koje su prvi prikupili astronauti Apolla 11 na čelu s Neilom Armstrongom prije gotovo 50 godina, bez sumnje su promijenili znanje ljudi o svemiru.
U šest misija Apolla od 1969. do 1972. američki astronauti vratili su se na Zemlju s ukupno 382 kilograma kamenja i tla s Mjeseca.
Mjesec je 'kamen iz Rosette' za naš Sunčev sustav, rekao je Lawrence. To je temeljni kamen planetarne znanosti.
Mnogi ljudi ne znaju koliko je to bilo važno. Mnoge naše spoznaje o Mjesecu, Merkuru, Marsu, nekim asteroidima, izravno su povezane s rezultatima koje smo dobili iz misija Apolla, rekao je.
Proučavajući uzorke, znanstvenici su shvatili kako je nastao Mjesec, u otprilike isto vrijeme kao i Zemlja, prije 4,3 do 4,4 milijarde godina.
Saznali smo da je unutarnja struktura Mjeseca kao i Zemljina, da ima koru, plašt i jezgru. No dok se na Zemlji razvijao život, Mjesec je beživotan, kazao je Lawrence.
Nekoliko komada lunarnog kamenja izloženo je u Johnsonovu svemirskom centru u Houstonu i svake ih godine dođu pogledati stotine tisuća posjetitelja.
Predsjednik Richard Nixon svakoj je državi svijeta, a tada ih je bilo 135, poklonio po kamen.
Većina njih čuva se u NASA-inu laboratoriju u Houstonu, a jedan dio pohranjen je u White Sandsu u Novom Meksiku. Čuvaju se u posebnim sefovima otpornim na uragane ili druge prirodne katastrofe, kaže Lawrence.
Iako ih imaju već pet desetljeća, znanstvenici NASE iz kamenja još crpe znanja. Kamenje se nije promijenilo, ali naše sposobnosti da ih analiziramo, odnosno laboratorijska oprema, jest, rekao je.
Lawrence je uzbuđen zbog najave da će se astronauti vratiti na Mjesec, cilj koji je predsjednik Trump postavio za 2024. godinu.
Astronauti Apolla izravno su istražili područje veličine urbanog trgovačkog centra, rekao je. Mnogo je još mjesta na Mjesecu koja nas zanimaju.
(Hina)
