S obzirom da je mobitel četvrti ubojica na cesti, mi svi daleko više trebamo učiniti da problem njegova korištenja u prometu stavimo na četvrto mjesto naših prioriteta rješavanja, a ne da ga držimo recimo na 44. mjestu. Automobil više nije samo prijevozno sredstvo, on je danas smartmobile. Zato ne smijemo napraviti grešku poput one kad su nam se pokretni telefoni pretvorili u pametne, a mi smo ih u auto-kabini počeli koristiti na isti način kao i u svom uredu, potpuno nesvjesni koliko ugrožavamo svoj i tuđi život. Trebamo se educirati, osvještavati, učiti ispočetka novim vrstama odgovornosti, a za one koji taj korak neće htjeti pratiti uvesti puno strože kazne za prekršaj korištenja mobitela u prometu.
To su samo od nekih naglasaka današnje panel rasprave koju su na konferenciji „Mi i naši gadgeti u prometu – problemi i izazovi“ iznijeli stručnjaci IT i autoindustrije, profesionalni vozači, skupa s prometnim i policijskim stručnjacima i profesorima prometnih zanimanja.
Istina je, naglasio je Petar Dragić, izvršni direktor Cammeo d.o.o. i predsjednik Udruženja taksista HGK, taksisti danas mobitel koriste kao poslovni alat, no to možemo u skoroj promijeniti u smjeru da skupa s IT stručnjacima razvijemo takve aplikacije koje će koristiti za posao, ali neće zbog njih morati micati ruke od volana.
Predrag Vidas, voditelj poslovnih operacija XYLON d.o.o. u raspravi je naglasio kako se među ostalim danas razvijaju aplikacije koje će i biti velika pomoć vozačima u smislu njihove sigurnosti, mjeriti im razinu umora, gledati na prometnu okolinu 360 stupnjeva, što je ljudskom oku nemoguće, te se i s te strane valja educirati i promišljati interdisciplinarno, uključivanjem svih struka, u daljnji razvoj automobilske industrije iz ugla cestovne sigurnosti. Kristijan Tičak, glavni urednik časopisa Automoto i sport i Igor Stažić, izvršni direktor magazina Start naglasili su kako danas ne možemo govoriti o automobilima kao klasičnim prijevoznim sredstvima, oni su zapravo postali pravi smartphoni na kotačima, čemu se na pametan način trebamo prilagoditi i bez ugrožavanja sigurnosti koristiti blagodati tehničkog i komunikacijskog razvoja.
Za uvođenjem predmeta prometne kulture od osnovne škole, te da se još i kroz građanski odgoj provode aktivnosti edukacije sigurnosti u prometu zalagala se Tanja Krajina, profesorica Tehničke škole iz Slavonskog Broda. U panelu su osim njih sudjelovali zalažući se za puno više i puno sustavnije edukacije o prometu i prometnoj sigurnosti Sinan Alispahić, pomoćnik glavnog tajnika HAK-a i Stipan Matoš, predsjednik Hrvatske udruge vozača i autoservisera. Davor Bićanić, glavni inženjer odjela za promet HAC-a smatra kako se pojačanim akcijama upozoravanja vozača na autocesti, a na opasnosti koje nosi pisanje poruka i telefoniranje u vožnji, može više utjecati na osvještavanje o ovom problemu te da HAC ima takve aktivnosti i da će ih pojačati.
Na konferenciji je o stanju sigurnosti cestovnog prometa uz osvrt na korištenje mobitela prezentaciju imao je Josip Mataija, voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa Ravnateljstva policije te naglasio kako na smanjenje korištenja mobitela u prometu ne može utjecati samo policija, nego u tome trebaju svi sudjelovati. Profesor Marko Ševrović, predstojnik Zavoda za prometno planiranje Fakulteta prometnih znanosti u svojoj je prezentaciji iznio brojke koje govore da prosječno mobitel u danu koristimo gotovo četiri sata, a najveći dio tog vremena upravo u prometu, jer smo najveći dio dana u kretanju. Prezentirao je rezultate istraživanja distrakcije koje je provedeno u okviru kampanje Dan bez mobitela u prometu, na poligonu Centra za sigurnu vožnju prema kojima, među ostalim, samo pisanje SMS-a za volanom tri puta usporava reakciju vozača, što znači da u tom vremenu automobil bez nadzora prođe četiri pješačka prijelaza.
Kako možemo utjecati na promjenu ponašanja putem cestovne signalizacije prezentirao je Slaviša Babić, inženjer iz Hrvatskih cesta, koji je pokazao niz primjera cestovne signalizacije koju unazad par godina sve češće koriste mnoge europske države, a kod nas se ništa od toga ne primjenjuje, čak ni ona najjednostavnija na kojoj je prekrižen znak mobitela uz prometnicu.
Na konferenciji su govorili i Marko Šoštarić, prodekan Fakulteta prometnih znanosti, Ivan Merćep, pomoćnik glavnog ravnatelja policije te Mario Madunić, pomoćnik ministra mora, prometa i infrastrukture
„Otvorili smo raspravu kako rješavati taj problem, kako ga obuhvatiti sa što više strana, jer to nije samo posao policije i pitanje kažnjavanja“, naglasio je Alen Ostojić, predsjednik HUMS-a, a Renata Ivanović, voditeljica projekta Dan bez mobitela u prometu najavila kako će se taj datum i Dan, 21. 10., u nedjelju obilježavati u Slavonskom Brodu s učenicima prometnih zanimanja koji su aktivni u aktivnostima osvješćivanja.
„Drago nam je bilo danas čuti da su upravo mladi ti koji, prema istraživanjima prometnih i policijskih stručnjaka, više zaziru od korištenja mobitela u prometu, nego što to čine odrasli. Dobro je i da onda to javno pokažu i budu u takvom ponašanju uzor svojim roditeljima“, rekla je Ivanović.
Dan bez mobitela u prometu dugoročan je projekt provođenja kampanja osvješćivanja o opasnostima korištenja mobitela u prometu, kojega je 2017. godine pokrenula Hrvatska udruga menadžera sigurnosti. Sam datum 21. 10. kao Dan bez mobitela u prometu na simboličkoj je razini povod za organizaciju aktivnosti i kampanja osvješćivanja kako bi se utjecalo na smanjenje korištenja mobitela u prometu i to od strane svih sudionika – vozača, pješaka i biciklista.
Pokrovitelji ovogodišnje kampanje su Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture te Hrvatska gospodarska komora. Kampanja je sufinancirana iz Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa, a generalni joj je sponzor je HEP.