Otkriveno je da babilonska ploča stara 3000 godina, Imago Mundi, sadrži nešto što bi moglo upućivati nalokaciju Noine arke.Taj drevni artefakt, izložen u Britanskom muzeju, sadrži kružnu kartu ispisanu klinastim slovima s detaljima ranog prikaza svijeta. Uz opis ranog krajolika Zemlje, poleđina tableta služi kao vodič putnicima, opisujući regije na koje bi mogli naići.
Upute na ploči vode putovanje kroz sedam liga, koje vodi do mjesta gdje bi putnici pronašli plovilo debelo kao parsiktu-plovilo. Izraz "parsiktu" nalazi se na drugim babilonskim pločama i odnosi se na čamac dovoljno velik da preživi poplavu. Slijedeći te upute, znanstvenici su trasirali put do "Urartua", asirskog ekvivalenta hebrejskoj planini Ararat, gdje mezopotamska legenda opisuje pristanak arke s jednom obitelji nakon velikog potopa kako bi se očuvao život. Ararat je pak planina na kojoj je Noina arka pristala nakon potopa.
To pokazuje da je priča bila ista, i naravno da je jedna vodila drugoj, kaže dr. Irving FInkel, kustos Britanskog muzeja.
Intrigantna referenca
Britanski znanstvenici dešifrirali su značenje te glinene ploče tek u rujnu, a nakon dodatne analize, došli su do novih saznanja o velikom potopu i legendi o arci.
Iskopan u Iraku 1882., Imago Mundi zbunjivao je znanstvenike više od jednog stoljeća. Središte karte prikazuje Mezopotamiju, omeđenu rijekom za koju se mislilo da označava rub tada poznatog svijeta. Dr. Finkel je objasnio da, iako je dio ploče oštećen, izvorno prikazuje osam trokutastih planinskih simbola, piše Daily Mail. Broj četiri kaže: ‘Do četvrtog, do kojeg morate putovati sedam liga’, rekao je, opisujući putovanje do planinskog područja gdje se može vidjeti veliko plovilo.
Dr. Finkel ističe da je rijetka referenca "parsiktua" bila intrigantna za asirologe. Objasnio je da je to prilično zanimljiva klinasta ploča s detaljima o babilonskoj verziji Noe. Na toj babilonskoj priči o potopu, bog Ea upozorava Utnapištima, babilonskog Nou, o velikom potopu. Slijedeći božanske upute, Utnapishtim gradi arku kako bi spasio svoju obitelj i životinje.
Dok priča o Gilgameševom potopu seže oko 3000 godina unatrag, biblijski potop je nastao prije 5000 godina. Dr. Finkel je sugerirao da putnici u Urartu još uvijek mogu vidjeti ostatke broda na planini, usporedive s biblijskom arkom, za koju se kaže da se smjestila na "planinama Ararata" u Turskoj.
Neki znanstvenici međutim osporavaju planinu Ararat kao počivalište arke, uključujući dr. Andrewa Snellinga s australskog Sveučilišta Sydney, koji tvrdi da je planina nastala nakon potopa. Stručnjaci Tehničkog sveučilišta u Istanbulu 2023. godine pronašli su glinene i morske artefakte na Araratu, koji upućuju na drevnu ljudsku prisutnost u periodu od prije tri do pet tisuća godina, pojačavajući veze te planeine s legendom o Noinoj arci.
