Pelješac je jučer pogodila serija potresa, a iako je većina bila slaba ili vrlo slaba, tri su bila umjerena s magnitudama od 3.3 i 3.5. Srećom, takva podrhtavanja obično ne stvaraju štetu, no jasno je kako stanovnicima tog dijela Hrvatske svakako nije bilo ugodno. Mnogi su i dalje pod dojmom potresa koji su pogodili Hrvatsku proteklih godina, a također je poznato je kako je riječ o području na kojem su u prošlosti zabilježeni jaki potresi.
Nakon ovih podrhtavanja, na stranici Seizmološke službe pri Geofizičkom odjelu PMF-a objavljena je karta epicentara potresa šireg Stonskog epicentralnog područja od razdoblja 1600. godine pa do kraja prošle godine, koja je napravljena je prema Katalogu potresa Hrvatske CEC2023 magnitude M ≥ 1.5. Na objavljenoj karti potresi koji su se dogodili jučer, a riječ je o ukupno tridesetak potresa, prikazani su kružićima plave boje.
Epicentralno područje Ston-Slano dio je seizmički najaktivnijeg područja Hrvatske koje se proteže južno od Zadra i Šibenika pa do najjužnijeg dijela Jadranske obale. Upravo se na tom području, kod Stona, 1850. godine dogodio i potres velikog intenziteta - prema Europskoj makroseizmičkoj ljestvici (EMS) iznosio je VIII-IX, a 5. rujna 1996. godine, područje Stona i Slanog pogodio je potres magnitude 6 (VII prema EMS-u) koji je, stoji na stranicama PMF-a, posve uništio tri sela i izazvao štete u mnogim dalmatinskim gradovima. Naravno, kao i uvijek nakon velikih potresa, uslijedilo je na tisuće naknadnih potresa, no srećom svi ti naknadni potresi imali su manju magnitudu.
Na stranicama PMF-a također podsjećaju i na najjači potres na području Hrvatske. Veliki dubrovački potres iz 1667. godine izazvao je ogromne štete, uništivši ili oštetivši većinu kuća od Dubrovnika do Budve te je najjači dobro dokumentirani potres u priobalnom dijelu Hrvatske.
Na istoj stranici možete vidjeti i ostale najjače potrese zabilježene po županijama južne Dalmacije, uključujući i potrese kod Trilja još s kraja 19. stoljeća, Imotskog, Makarske, dva potresa kod Knina iz 1970. i 1985. godine te potres kod Benkovca iz 1898. godine.