Nije tajna da se na crnom tržištu mogu kupiti lažni lajkovi, sljedbenici, komentari... Njihov je utjecaj negativan na više razina, a najviše je zabrinjavajuća ona vojna. Stoga je NATO proveo terensko istraživanje i istraživanje dark weba kako bi dobili jasniju sliku i mapirali internetsko tržište za razvoj alata kojima se manipulira društvenim mrežama.
Ona delikatna vojna otkrića zadržali su za sebe, ali ona važna za funkcioniranje društva su objavili javno. Ne samo da crno tržište društvenih mreža ugrožava demokratske procese nego i industriju oglašavanja oko koje se vrti pozamašan novac.
Primjer lažiranja ''influencerstva''
Sve je više influencera na društvenim mrežama, ljudi koji svoj broj followera dobro unovčuju na način da objavljuju fotografije ili postove kroz koje ''provuku'' neki brand.
Primjerice, u izvještaju NATO-a stoji kako ''influencer'' koji ima 100.000 followera na Twitteru promotivnu objavu može naplatiti oko 2000 dolara (oko 13.000 kuna), a tviteraš s oko milijun followera čak 20.000 dolara (oko 130.000 kuna). Toliko su brendovi spremni izdvojiti za promociju svog proizvoda na toj društvenoj mreži. Međutim, problem se javlja kada broj followera koji se vidi na društvenoj mreži influencera nisu pravi, nego kupljeni na crnom tržištu, pa se taj trošak odjelu marketinga koji objavu plati influenceru, zapravo ne isplati.
Već na ovakvim primjerima vidi se kako crno tržište društvenih mreža može poremetiti zdrave ekonomske tokove.
Do lažnih lajkova lakše na otvorenom nego na dark webu
Da se do lažnih lajkova može doći mnogo lakše nego što bismo pomislili, možete provjeriti tako da samo guglate primjerice ''buy likes for instagram''. U Rusiji je cijela stvar toliko javna da se u podzemnim željeznicama nalaze čak i aparati na kojima možete uplatiti novac i odmah dobiti lažne sljedbenike na svom profilu.
U sklopu istraživanja to je napravio i Sebastian Bay, ekspert u NATO-vom odjelu koji je sudjelovao u pisanju izvještaja. Na konferenciji o primjeni Kodeksa dobre prakse u Bruxellesu pokazao je i račune koji je dobio za kupovanje lajkova i komentara za jedan video koje je objavio na svom YouTube kanalu.
Vojnik na kompjuteru (Foto: Getty Images) (Foto: Getty Images)
Uopće nije bilo teško doći ni do stranice na kojoj se kupuju lajkovi. Za to vam čak ne treba ni dark web, priča i pokazuje nam tražilicu Google u koju je upisao ''kupovanje lajkova''. Cijeli proces uopće nije ni kompliciran ni tajan i prilično je brz. Veoma je brzo, kaže, osim lajkova, dobio i lažne komentare. Izvještaj je predstavio i na jednoj konferenciji u Poljskoj, a u ožujku će biti i na konferenciji na Zagreb Security Forumu.
Koliko je cijela stvar raširena, pa čak i javna, pokazuje i podatak kojeg su naveli u izvještaju, a to je da su na tražilici Google čak i plaćeni oglasi za te stranice.
Cijene lažnih lajkova i followera na dark webu teže su dostupni, ali i skuplji, pokazalo je istraživanje.
Psihološka manipulacija
Zbog većeg broja pregleda i lajkova, njegov je video YouTube automatski stavio u rubriku trending, što je potaknulo psihološku manipulaciju stvarnih korisnika jer je na taj način odavao dojam važnosti i zanimljivosti.
U razgovoru s jednim providerom lažnih lajkova NATO-vi analitičari saznali su da su mu klijenti obično političari i tvrtke koji se ne ustručavaju djelovati na granici sa zakonom ili izvan njega kako bi došli do svog cilja.
Pojedini klijenti žele više lajkova na svojim fotografijama, neki žele financijski profit na uštrb oglašivačke industrije, a treći žele utjecati na ishod izbora, stoji u zaključku izvještaja ''Crno tržište za manipulaciju društvenim medijima''.
Manipulacijom informacija koje se velikom brzinom šire na društvenim mrežama negativno se utječe na demokratska društva, i u rangu su sa špijunažom, kiber prijetnjama i raspoređivanjem ilegalnih snaga, navodi se u izvještaju ''Uloga komunikatora u borbi s malicioznom uporabom društvenih medija''. Pojašnjavaju da je i širenje dezinformacija dio paketa onoga što se naziva hibridnim, asimetričnim i nekonvencionalnim ratovanjem.
Informacije utječu na aktivnosti i koriste se kako bi manipulirale javnim mišljenjem, ometale izbore, izolirale ranjive skupine i destabilizirale regije i države, stoji u izvještaju.
Pomoću prikupljenih podataka lako je targetirati određene skupine i na njih izvršiti željeni utjecaj: ''Na sociodemografskoj razini identificiraju se specifične skupine, potom kreiraju informacijske aktivnosti temeljene na jednostavnim demografskim faktorima, kao što su dob, prihod i obrazovanje, ili poznata uvjerenja kao što je religija, seksualnost…''
Utjecaj velike količine podataka koja je dostupna putem društvenih mreža i drugih online platformi, ciljana skupina može se definirati koristeći individualne psihološke profile, a to omogućuje ciljano slanje poruka. Takvo djelovanje rezultira poremećajima u društvu na ekonomskoj razini, demokratskim procesima, ali i u vojnom djelovanju.