Nedavno identificirani egzoplanet,TOI-4860b, izazvao je intrigu među astronomima zbog svojih zbunjujućih karakteristika koje prkose konvencionalnom razumijevanju formiranja planeta.
Udaljen otprilike 260 svjetlosnih godina od nas, TOI-4860b je plinoviti div nešto manji od Saturna, što je naizgled obična značajka. Ono što izdvaja TOI-4860b od ostalih planeta jest njegova orbita oko drevne zvijezde, veličine samo jedne trećine Sunca. Nevjerojatno, svaku orbitu završi za samo 1,52 zemaljska dana. To ga stavlja u društvo ograničenog broja zagonetnih nebeskih tijela, odnosno velikih planeta oko sićušnih zvijezda, što za astronome predstvlja veliku enigmu.
Objavljena na serveru za preprint arXiv, dva različita znanstvena rada opisuju pojedinosti o ovom egzoplanetu. Jedan od tih radova predan je časopisu Astronomy & Astrophysics, dok se drugi pojavio u Monthly Notices of the Royal Astronomical Society.
Neprekidno rastuće otkriće egzoplaneta, kojih sada ima gotovo 5500, razotkrilo je intrigantne praznine u znanju astronoma o raznolikosti tih nebeskih tijela.
Pojavile su se neočekivane i intrigantne anomalije. Među njima je i spomenuta pojava masivnih planeta u blizini patuljastih zvijezda dovodi u pitanje postojeće teorije o formiranju planeta.
Privlačenje pozornosti astronoma
Konvencionalni proces stvaranja zvijezda uključuje oblake prašine i plina koji se spajaju u guste nakupine, tvoreći disk koji hrani rastuću zvijezdu. Kako se završava formiranje zvijezde, ostaci diska rađaju planete. Prevladavajući modeli impliciraju da materijal diska ovisi o masi zvijezde, odnosno da veće zvijezde posjeduju više materijala, dok manje zvijezde imaju manje.
Međutim, to je u suprotnosti s otkrićem ogromnih egzoplaneta koji kruže oko sićušnih crvenih patuljastih zvijezda, kojima bi teoretski trebao nedostajati potreban materijal za takvu formaciju planeta.
TOI-4860b je privukao pozornost kao potencijalni predmet za daljnje istraživanje, zahvaljujući njegovom otkriću od strane dva neovisna znanstvena tima koji koriste različite instrumente, ali koji su dali gotovo identične rezultate.
Tim predvođen astronomom Joséom Manuelom Almenarom iz francuskog Nacionalnog centra za znanstvena istraživanja utvrdio je da egzoplanet ima 76,6 posto polumjera Jupitera i 27,3 posto njegove mase. Tj masivni planet kruži oko zvijezde sa samo 34 posto mase i polumjera našeg Sunca.
Slično tome, grupa koju je vodio astronom Amaury Triaud sa Sveučilišta u Birminghamu otkrila je da je radijus TOI-4860b približno 76 posto Jupiterovog, iako je izračunato da je njegova masa oko 67 posto Jupiterove.
Iako pročišćavanje procjene mase planeta zahtijeva daljnji rad, nevjerojatno slični radijusi impliciraju da radijus TOI-4860b iznosi značajnih 22 posto radijusa njegove matične zvijezde.
Otkrivanje potencijalnih uvida
Dva tima, međutim, nude različite uvide. Almenarin tim pretpostavlja postojanje drugog, neviđenog egzoplaneta s orbitalnim periodom od 426,9 dana i masom 1,66 puta većom od Jupiterove. To ukazuje na potencijalne gravitacijske interakcije koje su mogle potjerati TOI-4860b u njegovu trenutnu blisku orbitu.
Triaudova grupa primijetila je da i zvijezda i egzoplanet sadrže značajan udio teških elemenata, što nudi potencijalne tragove o njihovom nastanku. Ipak upozoravaju da se procjena oslanja na mjerenja pod nepovoljnim uvjetima, što može dovesti do ograničene točnosti.
Oba tima naglašavaju važnost daljnjih studija usmjerenih na ispitivanje atmosfere TOI-4860b kako bi se otkrio sastav tog egzoplaneta. To bi istraživanje potencijalno moglo rasvijetliti enigmu koja okružuje te neobično planete.
Izvor: Science Alert