Zbog nedostupnosti cjepiva protiv COVID-19 nova studija sveučilišta Harvard i Colorado pokazala je da je učestalost testiranja mnogo važnija od osjetljivosti na suzbijanje širenja novog koronavirusa, a to ih čini sposobnima ostvarivanju učinka "personaliziranih naredbi za ostanak kod kuće", kako bi se eliminiralo širenje COVID-19.
Naše otkriće koja gleda na širu sliku jest takvo da kad je riječ o javnom zdravlju, bolje je imati manje osjetljiv test koji daje rezultate danas, nego osjetljiviji test koji daje rezultate sutra, naglašava Daniel Larremore, asistent profesora i vodeći autor studije sa Sveučilišta Colorado.
Bolje nego da govorimo svima da ostanu kod kuće, možemo se pobrinuti da osoba koja je zaražena ne širi zarazu dalje. Naredbe onda možemo dati samo onima koji su zarazni, a ostali mogu normalno nastaviti sa životom, kaže Larremore.
Studija u kojoj je Larremore surađivao sa znanstvenicima Instituta BioFrontiers Sveučilišta Harvard objavljena je u znanstvenom časopisu Science Advances i opisuje kako se virusno opterećenje nakuplja i opada u tijelu osobe tijekom infekcije, kao i kad ljudi počinju doživljavati simptome te kad zapravo postaju zarazni.
U studiji su korišteni matematički modeli za predviđanje utjecaja kontrola kroz razna testiranja u tri hipotetska scenarija: kod 10.000 pojedinaca, kod 20.000 ljudi u uvjetima sveučilišnog kampusa te u gradskim uvjetima s populacijom od 8,4 milijuna ljudi.
Rezultati su pokazali da je frekventnost testiranja kudikamo važnija od same osjetljivosti testa u sprječavanju širenja novog koronavirusa.
Kad je razina testiranja bila ista, brzi testovi su uvijek smanjili širenje zaraze od sporijih PCR testova, navodi se u studiji.
To je zato što dvije trećine zaraženih osoba uopće nema simptome i dok čekaju rezultate, oni nastavljaju širiti virus, tvrde autori studije.
Ova je studija jedna od prvih koje pokazuju da bismo trebali manje brinuti o osjetljivosti testa i, barem kad je riječ o javnom zdravlju, staviti na prvo mjesto učestalost testiranja, ističe Roy Parker, jedan od autora studije s navedenog Instituta BioFrontiers.
Parker je to objasnio primjerom iz gradskog scenarija unutar studije, gdje je četiri posto stanovništva već zaraženo te se brzim testiranjem tri četvrtine stanovništva svaka tri dana broj zaraženih u konačnici smanjio za 88 posto te da je to dovoljno da se epidemija usmjeri prema nestanku unutar šest tjedana.
Međutim, antigeni testovi, za razliku od PCR testova, zahtijevaju oko 1000 puta veće virusno opterećenje za otkrivanje zaraze. S druge strane, takozvani RT-LAMP test (Reverse Transcription Loop-Mediated Isothermal Amplification), može otkriti prisutnost virusa kod virusnog opterećenja koje je 100 puta veće od PCR testa, što je 10 puta osjetljivije od antigenog testiranja.
Rano tijekom zaraze PCR test će otkriti virus, no antigeni ili LAMP test neće. Međutim, zaražena osoba može otići s 5000 RNK kopija po milimetru na njih milijun unutar 18 do 24 sata, ističe Parker. PCR test će otkriti novi koronavirus već na opterećenju od 5000 RNK kopija po milimetru.
Stoga su brzi testovi najučinkovitiji onda kad ljudi zapravo postanu zarazni, pokazala je ista studija.
Čak kad bi se polovica Amerikanaca testirala tjedno i kad bi se samoizolirali u slučaju da su pozitivni, rezultat bi bio velik. Unutar nekoliko tjedana mogli bismo vidjeti epidemiju da se iz velikih brojki spušta na razinu koju se može lakše kontrolirati, kaže dr. Michael Mina, profesor epidemiologije sa Sveučilišta Harvard.
Autori studije navode kako su ohrabrujuće vijesti da je nekoliko zemalja već započelo s testiranjem svih svojih građana.
Podsjetimo, Kina je, primjerice, sve građane u Wuhanu, gradu iz kojeg se novi koronavirus proširio po svijetu, testirala još mjesecima unazad, kad se na njihovo masovno testiranje gledalo drugačije. I Svjetska zdravstvena organizacija još je tijekom prvog vala slala poruke svim zemljama da se ljudi "testiraju, testiraju i testiraju".
Vrijeme je da promijenimo stavove o testiranju s onih da se na testiranje gleda kao na nešto što radimo kad mislimo da smo bolesni, na te da se na to gleda kao na ključan alat za prekid lanaca zaraze i držanja ekonomije otvorenom, poručuje Larremore.
Izvor: Science Daily