Nova studija predviđa da će se gotovo 70 posto globalne populacije suočiti s ekstremnim vremenskim prilikama u roku od dva desetljeća ako se sadašnji klimatski trendovi nastave. Drastični rezovi u emisiji stakleničkih plinova mogli bi smanjiti navedeno predviđanje na 1,5 milijardi ljudi, smatra Bjørn Samset, fizičar iz Centra za međunarodno istraživanje klime (CICERO) u Norveškoj.
U najboljem slučaju računamo da će brze promjene utjecati na 1,5 milijardi ljudi, smatra Samset.
Treba se pripremiti
Međutim, ti se rezovi još uvijek ne događaju. CICERO-ova klimatska znanstvenica Carley Iles i njezin tim modelirali su učinke stalnih emisija i otkrili da su brze klimatske promjene vjerojatno već neizbježne.
Jedini način na koji se s tim možemo nositi jest da se pripremimo za situaciju s puno većom vjerojatnošću ekstremnih događaja bez presedana već u sljedećih deset do dvadeset godina, dodaje Samset.
Sve veće temperature na Zemlji već su dovele do rekordnih vrućina, šumskih požara, poplava i suša. Europa je upravo doživjela najtoplije ljeto, a južna hemisfera zabilježila je neuobičajeno toplu zimu, pokazuju podaci Copernicusa, europskog klimatskog servisa.
Usporedbe s ratnim uvjetima
Jennifer Francis, klimatska znanstvenica iz Centra za istraživanje klime Woodwell, usporedila je trenutačnu klimatsku situaciju sa životom u ratnoj zoni. Kao ljudi koji žive u ratnoj zoni sa stalnim eksplozijama bombi i zveckanjem oružja, postajemo gluhi na ono što bi trebalo biti zvona za uzbunu i sirene za zračni napad, rekla je Francis za Associated Press.
Iles i njezin tim očekuju da će se vremenski ekstremi još brže intenzivirati. Rizik od ekstremnih uvjeta, kao što su toplinski valovi, poplave i oluje koji se brzo smjenjuju, raste. Primjerice, 2022. godine Pakistan je pretrpio velike vrućine praćene katastrofalnim poplavama koje su pogodile milijune ljudi.
Navedeno istraživanje Iles i njezina tima, koje je objavljeno u časopisu Nature Geoscience, naglašava ranjivost društva na istovremene ekstremne događaje. Čini se da je društvo posebno ranjivo na visoke stope promjene krajnosti, osobito kada se više opasnosti povećava odjednom, pišu autori istraživanja. Naglašavaju i potrebu za prilagodbom i kontinuiranim naporima za smanjenje emisija te upozoruju da će bez djelovanja pogoršanje vremenskih prilika utjecati na većinu svjetske populacije.
Izvor: Science Alert