Do danas ujutro CrowdStrike bila je široj javnosti, pogotovo ljudima izvan SAD-a, relativno nepoznata sigurnosna kompanija, a sada se njihovo ime nalazi na naslovnicama najvećih svjetskih portala i medija. I to ne iz dobrih razloga jer je upravo jedno njihovo neispravno ažuriranje pokrenulo lavinu problema za tvrtke diljem svijeta.
CrowdStrike je prije 12 godina u SAD-u osnovao bivši zaposlenik McAfeeja (poznate sigurnosne kompanije) George Kurtz, zajedno s Dmitrijem Alperovitchem i Greggom Marstonom, dok današnja vlasnička struktura uključuje individualne investitore i različite institucije poput The Vanguard Groupa, Morgan Stanleyja itd. Kompanija je prvenstveno fokusirana na pružanje sigurnosnih usluga u IT okruženjima, odnosno na pružanje potpune sigurnosne zaštite, blokiranje kibernetičkih napada, ransomwarea, zaustavljanje curenja podataka i slično.
Njihov najpoznatiji proizvod je Falcon Sensor, softver koji u stvarnom vremenu detektira i prati napade te pruža automatsku zaštitu od potencijalnih kibernetičkih prijetnji. Falcon Sensor koriste tisuće kompanija diljem svijeta (CrowdStrike ima više od 20 tisuća klijenata), a zanimljivo je da je kompanija ranije ovog tjedna najavila ažuriranje ovog softvera koji bi korisnicima trebao pružiti brzinu i preciznost bez presedana u otkrivanju sigurnosnih proboja. No umjesto toga, ova je nadogradnja uzrokovala pad računalnih sustava i globalni kaos.
Treba naglasiti da se, iako mnogima, pogotovo izvan SAD-a, ime ove tvrtke nije dobro poznato, CrowdStrike nekoliko puta tijekom posljednjeg desetljeća našao u fokusu prvenstveno američke javnosti jer su istraživali neke od većih hakerskih napada. Još prije deset godina surađivali su s američkim ministarstvom pravosuđa u istrazi protiv kineskih vojnih hakera, dok su iste godine objavili dokaze koji upućuju na to da Sjeverna Koreja stoji iza hakiranja na Sony, iako se naknadno pokazalo da njihovi dokazi ipak nisu toliko uvjerljivi.
Ova je kompanija sudjelovala i u istragama hakiranja Nacionalnog vijeća Demokratske stranke sredinom prošlog desetljeća za koji su iznijeli dokaze o umješanosti ruskih hakera, a krajem 2016. kompanija je objavila izvještaj o upletenosti hakera povezanih s ruskom vladom o hakiranju ukrajinske vojne aplikacije za upravljanje naoružanjem. Iako su iz ove kompanije tvrdili kako su upravo zbog hakiranja ukrajinskoj vojsci naneseni veliki gubici, ukrajinsko ministarstvo obrane demantiralo je taj izvještaj te su naglasili kako su ti gubici bili puno manji te nisu povezani s hakiranjem.
Izvor: Abc.net