Gubitak leda na Antarktiku uzrokuje podizanje tog kontinenta, što je fenomen poznat kao postglacijalno izdizanje, koji pak može značajno utjecati na globalno podizanje razine mora. Ovisno o budućim emisijama fosilnih goriva, to bi povećanje moglo, ili ublažiti, ili pogoršati učinke otapanja leda, potencijalno smanjujući doprinos Antarktika dizanju razine mora do 40 posto ili ga znatno pogoršavajući.
S gotovo 700 milijuna ljudi koji žive u obalnim područjima i potencijalnom cijenom štete od porasta razine mora koja će doseći bilijune dolara do kraja stoljeća, razumijevanje domino efekta otapanja leda na Antarktiku je ključno, kaže Natalya Gomez, glaciologinja sa Sveučilišta McGill.
Antarktički led uporno je nizak posljednjih godina, što je natjeralo Gomez i njezin tim da istraže Zemljin omotač ispod antarktičkog ledenog pokrova. Njihovo istraživanje, koje je objavljeno u časopisu Science Advances, otkrilo je neobično visoku viskoznost u određenim regijama, što uzrokuje neočekivano brzo podizanje tla.
Vrlo brza promjena
Naša mjerenja pokazuju da čvrsta zemlja koja čini bazu antarktičkog ledenog pokrivača mijenja oblik iznenađujuće brzo. Izdizanje kopna od smanjenog leda na površini događa se tijekom desetljeća, a ne tisućama godina, kaže geolog Terry Wilson sa Sveučilišta Ohio State.
Koristeći 3D modeliranje, znnstvenici su simulirali različite scenarije porasta razine mora na temelju pomicanja kopnene mase Antarktika. Ako se globalno zatopljenje kontrolira, razina mora mogla bi porasti za 1,7 metara do 2500. godine, ali to bi moglo porasti i za 19,5 metara ako se zagrijavanje ne zaustavi. Što se ledeni pokrivač brže povlači, to se više vode izbacuje u oceane. Suprotno tome, ako se topljenje uspori, kopno koje se uzdiže moglo bi pomoći u očuvanju dijela leda podižući ga dalje od toplijih oceanskih voda.
Ova studija označava proboj u našoj sposobnosti boljeg predviđanja utjecaja klimatskih promjena na porast mora i informiranja o učinkovitoj politici zaštite okoliša, kaže Rob DeConto, glaciolog sa Sveučilišta Massachusetts.
Rezultati također naglašavaju neujednačen utjecaj porasta razine mora, pri čemu su otoci i obalna područja niske geografske širine suočeni s većim rizicima. To otkriće naglašava klimatsku nepravdu prema nacijama čije su emisije niske, dok je njihova izloženost i ranjivost na porast razine mora velika, primjećuju autori navedenog istraživanja.
Izvor: Science Alert