U Južnoj Africi pronađeno je dosad najstarije poznato groblje na svijetu, koje sadrži ostatke dalekog rođaka ljudi s malim mozgom i za kojeg se prije smatralo da nije sposoban za složeno ponašanje, izvijestili su paleontolozi.
Otkriće unutar Kolijevke čovječanstva
Znanstvenici, predvođeni poznatim paleoantropologom Leejem Bergerom, objasnili su da su otkrili nekoliko primjeraka Homo naledija, hominida iz kamenog doba koji se penje po drveću, zakopanih oko 30 metara pod zemljom u špiljskom sustavu unutar takozvane Kolijevke čovječanstva, lokaliteta UNESCO-ove svjetske baštine blizu Johannesburga.
Ovo su najstariji pogrebi dosad zabilježeni kod hominida, raniji od dokaza o pogrebima Homo sapiensa za najmanje 100.000 godina, pišu znanstvenici u nizu istraživanja objavljenima na repozitoriju bioRxiv, koja čekaju znanstvene recenzije i pripremu za objavljivanje u časopisu eLife.
Razumijevanje ljudske evolucije dovedeno u pitanje
Otkrića navedenih grobova dovode u pitanje trenutačno razumijevanje ljudske evolucije jer se dosad smatralo da je razvoj većih mozgova omogućio složene aktivnosti sa značenjem, poput pokapanja mrtvih. Najstariji ukopi koji su ranije otkriveni, pronađeni na Bliskom istoku i u Africi, sadržavali su ostatke Homo sapiensa i bili su stari oko 100.000 godina.
Groblje pronađeno u Južnoj Africi datira od najmanje prije 200.000 godina. Kao što je već navedeno, to groblje pripada vrsti Homo naledi, koja je bila na prijelazu između majmuna i modernih ljudi i koja je imala mozak veličine naranče. Tipični Homo naledi bio je visok oko metar i pol.
Sa zakrivljenim prstima na rukama i nogama, šakama i nogama s alatom koji su stvoreni za hodanje, ti hominidi već su preokrenuli ideju da je naš evolucijski put ravna linija, s obzirom na to da su imali zakrivljene prste na rukama koji mogu koristiti alate i noge stvorene za hodanje.
Ljudi nisu izmislili kompleksno ponašanje?
Homo naledi dobio je ime po špiljskom sustavu "Rising Star", u kojem su prve kosti te vrste pronađene 2013. godine. Grobovi ovalnog oblika u središtu novih studija tamo su također pronađeni tijekom iskapanja započetih 2018. godine. Rupe, za koje istraživači kažu da dokazi upućuju na to da su namjerno iskopane i zatim ispunjene kako bi prekrile tijela, sadrže najmanje pet osoba.
Ova otkrića pokazuju da pogrebne prakse nisu bile ograničene na H. sapiensa ili druge hominide s velikim mozgovima, pišu autori istraživanja. Dodaju i da mjesto ukopa nije jedini znak da je Homo naledi bio sposoban za složeno emocionalno i kognitivno ponašanje. Gravure koje tvore geometrijske oblike, uključujući grubu hashtag figuru, također su pronađene na očito namjerno zaglađenim površinama špiljskog stupa u blizini.
To bi značilo ne samo da ljudi nisu jedinstveni u razvoju simboličkih praksi, nego možda nisu ni izmislili takvo ponašanje, rekao je Berger u intervjuu za AFP.
Daljnja analiza ipak potrebna
Takve izjave vjerojatno će uznemiriti određene stručnjake u svijetu paleontologije jer se Berger već suočavao s optužbama za nedostatak znanstvene strogosti i žurbe sa zaključcima. Mnogi su stručnjaci negodovali kada je 2015. godine Berger, čija su ranija otkrića dobila potporu National Geographica, prvi put iznio ideju da je Homo naledi sposoban za više nego što sugerira veličina njegove glave.
To je bilo previše za znanstvenike u to vrijeme. Mislimo da je sve to povezano s ovim velikim mozgom. Upravo ćemo reći svijetu da to nije istina, Kaže Berger.
Nova otkrića mijenjaju naše razumijevanje ljudske evolucije, pišu autori istraživanja, no njihova otkrića ipak zahtijevaju daljnju analizu.
Pokop, stvaranje značenja, čak i 'umjetnost' mogli bi imati mnogo kompliciraniju, dinamičniju, neljudskiju povijest nego što smo prije mislili, rekao je Agustín Fuentes, suautor studije i profesor antropologije na Sveučilištu Princeton.
Potencijaalno važno otkriće, no...
Ti nalazi, ako se potvrde, mogli bi bili od velike potencijalne važnosti. Veselim se što ću saznati kako raspolaganje ostacima isključuje druga moguća objašnjenja osim namjernog ukopa, i što ću vidjeti rezultate nakon što budu provjereni stručnim pregledom, rekla je Carol Ward, antropologinja sa Sveučilišta Missouri koja nije bila uključena u istraživanje.
Također je napomenula da se u novim istraživanjima priznaje da se ne može isključiti mogućnost da su oznake na zidovima mogli napraviti i kasniji hominidi.
Izvor: Science Alert