Tijekom pandemije, kupce se poticalo da plaćanje gotovinom zamijene nekim drugim, beskontaktnim načinom. Kartice su odjednom prihvaćene svugdje, pa čak i u policiji, bez obzira na iznos koji se plaća.
Iako je pandemija popustila, navike koje su kupci usvojili, ostaju.
Tako je istraživanje MasterIndex, koje je za Mastercard provela agencija Improve, pokazalo da se kupci sve više oslanjanju na kartice za plaćanje, čak i kad je iznos manji od 100 kuna. Kartice na prodajnim mjestima koriste se barem tri puta tjedno, a veći troškovi plaćaju se na rate. Online kupnja je u porastu, kao i beskontaktno plaćanje te plaćanje pametnim telefonima, a u internetskim trgovinama najčešće se kupuje odjeću, obuću i modni dodaci.
Čak 97 posto sudionika u provedenom istraživanju koristi barem jednu karticu za plaćanja, većina ima debitne kartice (91 posto), a polovica posjeduje kreditne kartice (49 posto). Kreditne kartice koriste više od prosjeka stariji ispitanici, posebno oni između 50 i 55 godina.
Korisnici platnih kartica u prosjeku imaju 2,7 kartica (isto kao i prethodne godine), a gotovo polovica korisnika kartica ima tri ili više kartica. Prosječan broj kartica raste s osobnim primanjima i dobi, a prema istraživanju muškarci posjeduju nešto više kartica od žena (2,9 naspram 2,5).
Čak 81 posto ispitanika preferira upravo plaćanje karticama, a koristi ih minimalno tri do pet puta tjedno. Istovremeno, gotovina je omiljena metoda plaćanja za tek 19 posto ispitanika. Konkretnije, ispitanicima su na prvom mjestu debitne kartice (za 60 posto njih) pa čak i za iznose manje od 100 kuna. Mobilno plaćanje preferira mlađa populacija, više muškarci nego žene, obrazovaniji i s višim prihodima, pretežno u Istri i Primorju.
Kao i prošle godine, 61 posto korisnika interneta među ispitanima plaća na rate. Lakoća plaćanja velikih iznosa i bolja raspodjela troškova glavni su razlozi za prihvaćanje obročnog plaćanja.
Kako se navodi u istraživanju, ispitanici su promijenili svoje navike vezane uz plaćanje tijekom pandemije. Čak 53 posto njih je istaknulo da češće koriste beskontaktne kartice, dok 51 posto više plaća karticama općenito. Gotovo polovica ispitanika češće kupuje online, dok 27 posto njih ističe da više nego prije pandemije izbjegava plaćanje pouzećem.
Kako bi pružili izbor i fleksibilnost koju potrošači trebaju – i sve više očekuju – trgovci moraju ponuditi niz rješenja za plaćanje, rekao je Cosmin Vladimirescu, direktor Mastercarda za Hrvatsku i Rumunjsku. Kako se potražnja za novim metodama plaćanja nastavlja, bit će potreban još širi raspon rješenja, uvida i proizvoda kako bi se zadovoljio sve veći entuzijazam potrošača. Tržišni udio digitalnih i mobilnih novčanika će rasti, kao i bankovnih prijenosa i opcija buy now pay later. Očekujemo da će se trgovci nastaviti prilagođavati ovim promjenama.
Značajan dio ispitanika (91 posto) koristi kartice za online kupnju. Većina ljudi to čini 1-2 puta mjesečno (36 posto) ili 1-2 puta svaka 3 mjeseca (33 posto). Kartice za online kupnju češće koriste osobe s višim osobnim primanjima (12.000 kn+). Svi oni koji posjeduju kartice su ih koristili za online kupnju barem povremeno, a 61 posto to čini mjesečno ili češće.
Nešto više od polovice ispitanih izjasnilo se da podjednako kupuju u stranim i hrvatskim internetskim trgovinama, a manju popularnost u odnosu na rujan 2021. bilježe strane trgovine. Najčešće se preko interneta kupuju odjeća, obuća, modni dodaci, elektronika i kozmetika.
Istraživanje je pokazalo da ispitanici online planiraju češće kupovati ponajprije odjeću, obuću i modne dodatke (60 posto), elektroniku (42 posto) te ulaznice za kina, kazališta i koncerte (33 possto).