Prosječan korisnik računala i interneta, prema studiji NordPass-a, ima oko 100 lozinki. No, većinom koriste njih nekoliko desetaka. Ostale ili jednostavno zaborave jer ih ne koriste redovito ili pak pohranjuju negdje na računalu.
Najjednostavnije mjesto za pohranu lozinki koje koristimo svakodnevno zasigurno je internetski preglednik. Svi internetski preglednici nude opciju pohranjivanja korisničkih imena i lozinki, kako prilikom sljedećeg posjeta nekoj stranici ne bi morali ponovno sve upisivati.
No, stručnjaci za računalnu sigurnost iz AhnLab-a, upozoravaju kako to baš i nije najbolje mjesto za čuvanje lozinik. Kako ističu, koliko opasna takva praksa može biti najbolje pokazuje slučaj osobe koja je tijekom pandemije radila od kuće, ali je računalo dijelila s drugim članovima kućanstva. Misleći da je sigurno, u internetskom pregledniku na tom računalu, pohranila je sve lozinke vezane za posao. Istovremeno, računalo je bilo zaraženo malwareom Redline Stealer. Tako su hakeri došli do korisničkih imena, lozinki i informacija o tvrtkinom VPN-u.
Zanimljivo, hakeri su te podatke iskoristili tek tri mjeseca kasnije.
Stoga iz AhnLaba upozoravaju da, koliko god to bilo zgodno, osjetljive podatke poput poslovnih lozinki i korisničkih imena ne pohranjuju u internetske preglednike. Čak i ako imaju ažurirane antivirusne programe, jer je dotični malware uredno zaobišao takvu vrstu zaštite.
Kao alternativu možete koristiti "Password managere" odnosno specijalizirane programe za pohranu lozinki ili pak, dobri stari, papir i olovku. Pazite samo gdje ćete taj papir s lozinkama držati, kako ne bi dospio u krive ruke.