Uspon umjetne inteligencije doveo je do naglog porasta potražnje za energijom u podatkovnim centrima, što je pak posljedično dovelo do značajnog zagađenja zraka i utjecaja na zdravlje ljudi. Do 2030. godine, emisije povezane s tim postrojenjima mogle bi pridonijeti 600.000 slučajeva astme i 1.300 preuranjenih smrti godišnje samo u SAD-u, što je više od jedne trećine smrtnih slučajeva povezanih s astmom u toj zemlji.
Utjecaji na javno zdravlje izravni su i opipljivi utjecaji na ljude, a ti su utjecaji značajni i nisu ograničeni na mali radijus gdje podatkovni centri rade, kaže Shaolei Ren sa Sveučilišta Kalifornija u Riversideu, jedan od autora istraživanja koje se trenutno nalazi na repozitoriju arXiv i koje čeka recenzije. Zagađivači u zraku putuju velikim udaljenostima, utječući na zdravlje na vrlo velikom području.
Kudikamo gore od zagađenja uzrokovanog automobilima
Renov tim procijenio je te učinke ispitivanjem potrošnje električne energije u podatkovnim centrima, koji se često pokreću fosilnim gorivima. Spaljivanjem takvih goriva nastaju sitne čestice i drugi štetni zagađivači. Na primjer, treniranje jednog velikog AI modela može generirati onečišćenje jednako 10.000 putovanja automobilom između Los Angelesa i New Yorka.
Koristeći alat za modeliranje američke Agencije za zaštitu okoliša, znanstvenici su predvidjeli da će troškovi javnog zdravstva zbog emisija iz podatkovnih centara premašiti 20 milijardi dolara godišnje do 2030. godine. Ta brojka je usporediva s emisijama iz desetaka milijuna vozila i udvostručuje utjecaj industrije proizvodnje čelika.
Aleja podatkovnih centara u Virginiji nudi jasan primjer. Tamošnji rezervni generatori možda već uzrokuju 14.000 slučajeva astme godišnje, s troškovima javnog zdravstva u rasponu od 220 do 300 milijuna dolara. Uz maksimalne dopuštene emisije, troškovi bi mogli porasti na 2 do 3 milijarde dolara godišnje, utječući na zajednice sve do Floride, ističu autori navedenog istraživanja.
Oslanjanje na fosilna goriva
Dok neke tehnološke tvrtke ulažu u obnovljivu energiju i nuklearnu energiju kako bi ublažile te utjecaje, podatkovni centri i dalje se uvelike oslanjaju na prirodni plin. Ako se trendovi nastave, potražnja za plinom do 2030. godine mogla bi se mjeriti s onom u nekoj drugoj velikoj američkoj državi poput New Yorka ili Kalifornije.
Pitanje utjecaja umjetne inteligencije i računalnih centara na zdravlje je važno, kaže Benjamin Lee sa Sveučilišta Pennsylvania, koji nije sudjelovao u istraživanju, ali ga je pohvalio zbog kvantificiranja troškova te pozvao na daljnje potvrđivanje njegovih pretpostavki.
Izvor: New Scientist