Posve neočekivano: Čak i najbogatiji Amerikanci ne žive duže od najsiromašnijeg stanovništva u ovim dijelovima Europe

Novac, kažu, može kupiti sve, no nakon provedenog velikog međunarodnog istraživanja, pokazalo se da novac ipak ne može kupiti ili osigurati duži život. Barem ne kad su u pitanju Amerikanci, odnosno njihovi najbogatiji slojevi društva. Evo zašto.

Branimir Vorša | 08.04.2025. / 14:21

Muškarac s 1000 dolara u ruci, ilustracija
Muškarac s 1000 dolara u ruci, ilustracija (Foto: Getty Images)

Velika međunarodna studija otkrila je otrežnjujuću stvar, a ona glasi da čak i bogati Amerikanci imaju veću vjerojatnost da će ranije umrijeti od Europljana sličnog, ili čak nižeg, financijskog statusa.

Studija, objavljena u časopisu New England Journal of Medicine, analizirala je zdravstvene i mirovinske podatke 73.838 osoba u dobi od 50 do 85 godina između 2010. i 2022. godine. Sudionici su podijeljeni u četiri kvartila bogatstva u SAD-u i Europi. U svim skupinama, Amerikanci su se suočili sa znatno višim stopama smrtnosti, pokazali su rezultati tog istraživanja.

Jednako bogatstvo ne nudi i jednaku zaštitu

Popravljanje zdravstvenih ishoda nije samo izazov za financijski najugroženije, čak su pogođeni i oni u gornjem kvartilu bogatstva, ističe Sara Machado, zdravstvena ekonomistica sa Sveučilišta Brown i vodeća autorica spomenute studije.

Iako bogatstvo općenito smanjuje rizik smrtnosti na oba navedena kontinenta, jaz u preživljavanju između najbogatijih i najsiromašnijih bio je puno veći u SAD-u. Amerikanci u svim slojevima bogatstva imali su lošije rezultate od Europljana.

Razlike u zdravstvenoj skrbi idu u korist Europe

Autori istraživanja su prednost Europe povezali s univerzalnim pristupom zdravstvenoj skrbi, jačim mrežama socijalne sigurnosti i kohezivnijim društvenim strukturama. U zemljama poput Francuske, Njemačke i Nizozemske čak su i najsiromašniji nadživjeli one najbogatije u SAD-u, pokazali su rezultati istraživanja.

Ta otkrića su jasan podsjetnik da čak ni najbogatiji Amerikanci nisu zaštićeni od sistemskih problema u SAD-u koji pridonose nižem životnom vijeku, kao što su ekonomska nejednakost ili čimbenici rizika poput stresa, loše prehrane ili opasnosti iz okoliša, rekla je Irene Papanicolas sa Sveučilišta Brown i isto tako jedna od autorica spomenute studije.

Kombinirana stopa smrtnosti u svim kvartilima bila je 40% niža u sjevernoj i zapadnoj Europi nego u SAD-u.

Ako želimo poboljšati zdravlje u SAD-u, moramo bolje razumjeti temeljne čimbenike koji pridonose tim razlikama, osobito među sličnim socioekonomskim skupinama i zašto se one prevode u različite zdravstvene ishode među nacijama, istaknula je Papanicolas.

Izvor: Science Alert

Vezane vijesti

Još vijesti