Prvu dionicu popločene ceste duge više od 500 kilometara sagradio je rimski cenzor Apije Klaudije Slijepi 312. godine prije Krista.
Apijeva cesta arheološko je blago, a iskapanja koja su u tijeku trebala bi otkriti stvarni početak ceste u Rimu.
Cesta koja vodi na jug do važne luke Brindisija na peti talijanske 'čizme' otvarala je vrata prema istočnom Mediteranu, u prvom redu Grčkoj, i bila je od strateške važnosti za vojske i trgovce Rima koji se brzo širio.
Arheolozi su ovaj tjedan napredovali u nastojanju da iskopaju početak ceste, skriven duboko ispod rimskih Karakalinih termi, izgrađenih pet stoljeća nakon Apijeve ceste.
Ovo što vidimo danas rezultat je iskapanja koja su počela u srpnju s ciljem pronalaska lokacije prve dionice Apijeve ceste, rekao je arheolog Riccardo Santangeli Valenzani.
Prva i najstarija dionica ceste zadaje najviše problema kad je riječ o preciznoj i točnoj lokaciji.
Za izgradnju Apijeve ceste bilo je potrebno herkulsko inženjerstvo, od ravnanja terena, izgradnje kanala i popločavanja ceste šljunkom i krupnim kamenjem, do izgradnje poštanskih ureda i krčmi za tisuće vojnika i trgovaca koji su putovali na jug.
Treba kopati dublje
Putovanje Apijevom cestom danas je, po njezinim golemim kamenim pločama koje su još vidljive na nekim dijelovima, putovanje kroz prošlost.
Impozantni spomenici poput groba konzulove kćeri, Cecilije Metele, iz prvog stoljeća prije Krista nalaze se pored drevnih katakombi i crkvi, urušenih nadgrobnih spomenika rimskih obitelji i vila okruženih zelenilom.
Apijeva cesta baca svjetlo ne samo na Rimsku Republiku i kasnije Rimsko Carstvo, nego i na život i smrt srednjeg vijeka s njegovim svetištima i kriptama.
Cesta pruža pogled i na moderna arhitektonska čuda poput raskošnih vila u vlasništvu bogatih i slavnih Talijana, uključujući filmsku legendu Ginu Lollobrigidu i bivšeg premijera Silvija Berlusconija.
Italija je ovaj mjesec podnijela zahtjev da se Apijevu cestu upiše na UNESCO-ov popis svjetske baštine na kojem se nalazi već 58 talijanskih lokacija, najviše od bilo koje druge zemlje.
Među njima su cijela povijesna gradska središta poput središta Rima, Firence i Venecije i arheološka područja poput ruševina Pompeja i Herkulaneja.
Radove na lociranju početka Apijeve ceste, za koji se vjeruje da se nalazi na dubini od oko osam metara, zakomplicirale su podzemne vode.
No iskapanja u višim slojevima pronašla su ostatke iz različitih perioda, uključujući mramornu bistu iz drugog stoljeća i stari papinski novčić iskovan između 690. i 730. godine.
Arheolozi su pronašli i fragmente stakla i keramike, mozaika i djeliće amfore.
Iskapanja su do sada došla do stambenih i trgovačkih struktura iz vremena cara Hadrijana koji je umro 138. godine.
Arheolog Daniel Manacorda rekao je da su iskapanja došla do „kasnog drevnog Rima, onog koji je počeo živjeti na ruševinama drevnog Rima”.
Kada bismo mogli nastaviti kopati dublje, pronašli bismo arhajski Rim, rekao je.