Futurologija – pojam s kojim se sve češće susrećemo, a zapravo nismo sigurni o čemu se točno radi. Jesu li to „proročka“ previđanja budućnosti ili se radi o malo ozbiljnijem pristupu od predviđanja budućnosti iz čarobne kugle?
Naime, prema mrežnom izdanju Hrvatske enciklopedije futurologija se smatra znanstvenom disciplinom koja se bavi čovjekovom budućnošću, ona istražuje te predviđa smjerove tehnološkog, ali i društvenog razvoja. Futurolozi rade dugoročna, ali i kratkoročna predviđanja, a glavne teme su im gospodarski rast, tehnološki napredak i njihov utjecaj na društvo.
Termin futurologija osmislio je njemački profesor Ossip K.Flechtheim sredinom 40-ih prošloga stoljeća, a definirao ju je kao znanost o kretanju civilizacije koja ima revolucionarni, složeni i alternativni karakter.
Od pamtivijeka su ljudi zamišljali kako će im budućnost izgledati, ali počeci sustavnog predviđanja budućnosti počeli su početkom 18. stoljeća. Među prvijencima bio je irski pisac Samuel Madden koji je predvidio veliku mrežu vodenih putova koja će radikalno transformirati načine življenja, sela će postati manji gradovi, a gradići velike urbane sredine.
Danas brojne tvrtke angažiraju futurologe, a pojedine imaju i zaposlene timove futurologa koji predviđaju budućnost razvoja društva, ponašanja potencijalnih kupaca, ali i zaposlenika te s time predviđaju budućnosti poslovanja. Upravo se futurologija smatra sve važnijim zanimanjem.
Formalno obrazovanje za futurologa ne postoji, ali oni svakako moraju imati različite vještine i talente te proučavati šira područja društva od tehnologije kao takve do njezinog utjecaja na budućnost poslovanja, ali i funkcioniranja društva i njegove prilagodbe na neminovne promjene.
Procjene su da u SAD-u danas radi od 500 do 1000 profesionalnih futurologa, kao indikator toga navode se brojne profesionalne organizacije koje okupljaju futurologe poput Association of Professional Futurists, World Future Society i World Future Council.
Samo neka od futurološki predviđanja koja su se ostvarila odnose se na bežične telefone, emitiranje TV emisija uživo, zračne ratove ili brze vlakove, a došla su od Johna Elfretha Watkinsa. Alvin Toffler predvidio je postojanje mobilnih telefona, virtualnih korporacija i flash mobova, dok je Ray Kurzweil predvidio eKnjige, internet (cloud) ali i generalno bežični Internet.
Brojna futurološka predviđanja su se ostvarila, ali bilo je i značajnih promašaja. U svakom slučaju futurološka predviđanja su izrazito zanimljiva za propitkivanje utjecaja promjena na čovjeka i društvo.
