Proizvodnja i upotreba plastike više se nego udvostručila u posljednjih 20 godina, a nešto više od 40 posto čini jednokratna ambalaža koja se odbacuje nakon jednog korištenja te potom gomila na odlagalištima otpada, pali ili završava u okolišu, upozoravaju udruge.
Sustavi gospodarenja otpadom jednostavno ne mogu pratiti tempo kojim se takav otpad stvara, a u Hrvatskoj su posebno nerazvijeni, zapostavljeni i okrenuti prema izgradnji štetnih regionalnih centara za gospodarenje otpadom, rekla je Hini voditeljica kampanje protiv zagađenja plastikom u Zelenoj akciji Ana-Marija Mileusnić.
Kaže da regionalni centri za gospodarenje otpadom nisu zamišljeni tako da se tim otpadom zaista gospodari, već da se priprema za spaljivanje, s obzirom na to da je recikliranje velike količine različitih tipova plastike tehnički nemoguće, a sasvim sigurno je ekonomski neisplativo i energetski neučinkovito.
Zbog velikog utjecaja industrije na kreatore politika, politike i mjere dosad su bile ograničene isključivo na odvojeno prikupljanje otpada i recikliranje, s time da smo i u tome neuspješni, dok se prevencija i ponovna uporaba potpuno zanemarivala, tvrdi Mileusnić.
Kaže da cijeli sustav gospodarenja otpadom od plastike ovisi o svega nekoliko privatnih tvrtki koje skupo naplaćuju preuzimanje tog otpada, a mi im za to plaćamo javnim novcem, dakle iz naših džepova.
Od toga najveću korist ima industrija plastike jer relativno mirno posluje, dok sve eksternalije plaćaju građani i građanke putem mjesečnih računa za gospodarenje otpadom.
Zato su, ističe, ključne ambiciozne mjere smanjenja proizvodnje i potrošnje jednokratne plastike i ambalaže koje se očekuju u novom Pravilniku o jednokratnoj plastici, ambalaži i ambalažnom otpadu i ribolovnom alatu koji sadrži plastiku, koji treba donijeti Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja.
Međutim, Ministarstvo uporno oteže i odugovlači njegovo usvajanje te još uvijek nije objavilo izvješće s javne rasprave, iako je prošlo već gotovo godinu dana otkako je rasprava završena, kaže Mileusnić.
Pravilnikom bi se trebala ograničiti upotreba proizvoda od jednokratne plastike, poput čaša za napitke te spremnika za hranu, posebno ako je riječ o ugostiteljskim objektima koji imaju kapaciteta za izgradnju infrastrukture za pranje i ponovnu uporabu, poput multinacionalnih lanaca brze hrane.
Unaprijediti sustav povratne ambalaže
Trebalo bi se poticati proizvođače pića na korištenje povratne staklene ambalaže, pogodne za pranje i ponovno korištenje. Iznos povratne naknade bi se trebao povećati jer je najniži u EU-u te bi ga trebalo proširiti na svu trodimenzionalnu plastičnu ambalažu.
Također, cijeli sustav povratne ambalaže trebao bi se revitalizirati i unaprijediti.
Od Ministarstva zahtijevamo da napokon počne raditi u interesu stanovništva i okoliša, a ne u interesu zaštite zagađivača, poručuju iz Zelene akcije.
Programska voditeljica Greenpeace Hrvatska Petra Andrić Hini je rekla da je Ministarstvo uz lagane plastične vrećice propustilo donijeti zabranu vrlo laganih. Uz to, trgovci su trošili "zalihe" laganih vrećica te ni oni ni Ministarstvo nisu poduzeli korake da višekratne vrećice budu u široj upotrebi.
Sve to je dovelo do toga da su potrošači zbog nedostatka informiranja, lake dostupnosti, niske cijene odnosno besplatnosti, uglavnom jednu vrstu plastičnih vrećica zamijenili drugima, a pritom alternativa za ponovnu uporabu još nije ozbiljno zaživjela.
Andrić ističe da je Greenpeaceovu peticiju za zabranu laganih i vrlo laganih plastičnih vrećica potpisalo više od 65.000 hrvatskih građana, a bila je dio šire kampanje za drastično smanjenje plastike za jednokratnu upotrebu i okretanje alternativama za višekratnu uporabu.
U kampanji zagovaramo važnost okretanja predmetima za višekratnu upotrebu te sustavima za ponovnu uporabu i ponovno punjenje. Važno je da ne dođe do zamjene jednokratne plastike drugim jednokratnim materijalima, poput papira ili bioplastike, a tu najveću ulogu trebaju imati vlade i kompanije, poručuje Andrić.
Kaže da vlade trebaju propisima i financijskim poticajima usmjeriti poslovni sektor ka istinskom kružnom gospodarstvu. Kompanije trebaju prihvatiti da svi mi snosimo posljedice njihova zagađenja i okrenuti se dugotrajnijim i održivijim materijalima.
Globalni problem
To najčešće, kaže Andrić, podrazumijeva korištenje predmeta i sustava koji već postoje. Platnene i druge višekratne vrećice dugo su u optjecaju, a kupnju u rinfuzi treba proširiti na puno veći broj proizvoda. Imamo funkcionalan sustav povratnih staklenih boca za mineralnu vodu ili pivo te ga treba proširiti na druga pića i druge vrste proizvoda.
Ugostiteljski objekti trebaju koristiti višekratno posuđe i pribor za jelo, kao i osigurati vodu za piće dostupnu iz slavine. Gradovi mogu bolje održavati i širiti mrežu javnih česmi za pitku vodu.
Andrić kaže kako u svijetu postoje odlični primjeri inovativnih ideja za maloprodajne trgovine koje će zamijeniti jednokratna pakiranja. Pametno pakiranje ono je koje se može vratiti trgovcu ili proizvođaču na ponovno korištenje, odnosno kupac ga može napuniti i ponovno koristiti.
Onečišćenje plastikom preplavilo je naš planet, ugrožava zdravlje ljudi, doprinosi društvenoj nepravdi, uništava bioraznolikost i raspiruje klimatsku krizu. To je globalni problem koji se jedino dugoročno može riješiti zajedničkim naporima svih svjetskih vlada, poručuje Andrić.
U tijeku su pregovori za globalni, zakonski obvezujući sporazum o plastici kojim bi se riješio problem plastike u svim fazama njezina životnog ciklusa i trebali bi biti zaključeni do kraja 2024. godine. Greenpeace traži da "sporazum bude ambiciozan i čvrst" te su pokrenuli peticiju koju je dosad potpisalo više od dva milijuna ljudi iz 29 zemalja svijeta.
Iz Ministarstva su Hini nedavno odgovorili da je Pravilnik o ambalaži i otpadnoj ambalaži, plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu i ribolovnom alatu koji sadržava plastiku pred donošenjem.
Važnim su naglasili i da sustav povratne naknade koji Hrvatska ima od 2006. i koji se kontinuirano nadograđuje, daje dobre rezultate te znatno doprinosi naporima kako bi se ispunili zadani ciljevi vezani za gospodarenje otpadnom ambalažom.
Rekli su i da je Uredba o naknadi gospodarenja otpadom i povratnoj naknadi kojom će se odrediti iznos povratne naknade, u postupku izrade i bit će dostupna javnosti za davanje primjedbi na e-savjetovanju.
Piše: Marina Bujan