Razoran potres magnitude 7,8 stupnjeva pogodio je jugoistočnu Tursku i dijelove Sirije jučer u ranim jutarnjim satima. Poznato je da je više od 5000 ljudi izgubilo živote, a još tisuće je ozlijeđeno. Nakon toga uslijedio je novi potres magnitude 7,5 stupnjeva, otprilike devet sati kasnije, a seizmološke službe zabilježile su i više od 200 naknadnih podrhtavanja tla.
Epicentar razornog potresa bio je 26 km istočno od grada Nurdagi u turskoj pokrajini Gaziantep, na dubini od 17,9 km. Kasniji potres magnitude 7,5 stupnjeva bio je oko 4 km jugoistočno od Ekinözüa u pokrajini Kahramanmaraş.
Svi navedeni događaji sravnili su zgrade sa zemljom, a spasilačke službe moraju prekopavati beton kako bi pronašle preživjele. Najgore je što se očekuje da će broj žrtava i dalje rasti. Znanstveni časopis Nature razgovarao je s četiri znanstvenika o seizmičnosti regije i o tome kako bi sljedećih nekoliko dana moglo izgledati u toj regiji.
"Turska se pomiče prema zapadu oko dva centimetra godišnje"
Većina Turske nalazi se na anadolijskoj ploči između dva velika rasjeda, sjevernoanadolijskog rasjeda i istočnoanadolijskog rasjeda. Tektonska ploča koja nosi Arabiju, uključujući Siriju, sudara se prema sjeveru s južnim rubom Euroazije i prisiljava Tursku da bude istisnuta prema zapadu, pojašnjava David Rothery, geoznanstvenik s Otvorenog sveučilišta u Velikoj Britaniji.
"Turska se pomiče prema zapadu oko dva centimetra godišnje duž rasjeda Istočne Anadolije. Polovica duljine ovog rasjeda sada je osvijetljena potresima", ističe Rothery.
Seyhun Puskulcu, seizmolog i koordinator Turske zaklade za potrese sa sjedištem u Istanbulu, kaže da su ljudi u Turskoj itekako svjesni svoje ranjivosti na potrese.
Ovo nije bilo iznenađenje, kaže Puskulcu, koji je još proteklog tjedna obilazio gradove Adanu, Tarsus, Mersin i zapadnu Tursku, održavajući radionice o podizanju svijesti javnosti o potresima.
Zgrade u Turskoj i Siriji izuzetno osjetljive na potrese, a rat u Siriji dodatno je pogoršao stvari
Ljudi koji umiru u potresima često završe tragično zbog pada cigli i zidova građevina. Prema Američkom geološkom institutu, stanovništvo južne Turske živi u građevinama koje su izuzetno osjetljive na potrese, s nearmiranim zidovima od opeke te niskim betonskim okvirima.
U studiji objavljenoj u ožujku 2022. godine u znanstvenom časopisu Soil Dynamics and Earthquake Engineering Arzu Arslan Kelam s Bliskoistočnog tehničkog sveučilišta u Ankari i njegovi kolege sugerirali su da bi središte Gaziantepa potencijalno pretrpjelo srednje do teške štete od potresa magnitude 6,5 stupnjeva. Razlog takvoj procjeni je zato što su većina postojećih zgrada niske građevine od opeke, izgrađene vrlo blizu jedna drugoj.
Godine 1999. potres magnitude 7,4 stupnjeva pogodio je područje 11 kilometara jugoistočno od Izmita u Turskoj te uzeo više od 17.000 ljudskih života, pritom ostavivši više od 250.000 ljudi bez krova nad glavom. Nakon tog tragičnog događaja turska je vlada uvela nove građevinske propise i sustav obveznog osiguranja od potresa. Međutim, mnoge zgrade pogođene ovim novim razornim potresom izgrađene su prije 2000. godine, kaže Mustafa Erdik, građevinski inženjer na turskom Sveučilištu Bogazici.
U Siriji je stanje još i gore jer je tamo 12 godina ratnih sukoba desetkovalo standarde gradnje. Turski potres zahvatio je i sjeverozapadne regije Sirije, a kao posljedica došlo je do urušavanja zgrada u Alepu i Idlibu.
Zgrade u Siriji koje su oštećene u ratu i koje su obnovljene renovirane su materijalima niske kvalitete ili onim što je bilo dostupno, kaže Rothery.
Možda su se lakše srušili nego stvari koje su izgrađene uz nešto veće troškove. Tek trebamo saznati, dodaje britanski geoznanstvenik.
Što slijedi dalje?
Znanstvenici kažu da se ljudi u navedenim regijama u Turskoj i Siriji trebaju pripremiti za nove potrese i naknadne udare, kao i za pogoršanje vremena.
Mogućnost velikih naknadnih potresa koji uzrokuju još veću štetu trajat će tjednima i mjesecima, kaže Ilan Kelman sa sveučilišta University College London (UCL), znanstvenik koji proučava katastrofe i zdravlje.
Dodao je da vremenske prognoze najavljuju temperature ispod nule, što je vrlo loše za zarobljene ljude ispod ruševina koji čekaju spašavanje zato što bi se mogli nasmrt smrznuti.
Dakle, opasnosti se nastavljaju, zaključio je Kelman.
Izvor: Nature