Reguliranje umjetne inteligencije postaje vruće pitanje u EU, a ako brzo reagiraju i tvrtke iz Hrvatske mogle bi utjecati na buduću regulativu

Predstavnici nekoliko organizacija koje se u Hrvatskoj bave umjetnom inteligencijom posjetili su Bruxelles kako bi iz prve ruke saznali kako se u EU planira regulirati to područje, ali i dali svoje mišljenje o tome kako bi to trebalo izgledati.

Martina Čizmić | 11.12.2021. / 08:52

Posjet hrvatske AI delegacije Bruxellesu - 4 (Foto: Zimo)

 Umjetna inteligencija u budućnosti će igrati sve veću ulogu u našim životima. Diljem Europe brojne tvrtke rade i razvijaju umjetnu inteligenciju za najrazličitije primjene - od chatbotova na web stranicama pomoću kojih posjetitelji mogu dobiti osnovne informacije do umjetne inteligencije koja se koristi u rješenjima za kibernetičku sigurnost. I u Hrvatskoj brojne tvrtke rade upravo na razvoju umjetne inteligencije.

Tako je pred nešto više od pola godine u Lipiku osnovan Centar za AI, koji je uspješno educirao prvu generaciju programera za umjetnu inteligenciju i krenuli s drugom. Interes za takvim načinom edukacije je velik, a činjenica da se velik broj polaznika zaposlio već u prvom tjednu nakon završetka edukacije, možda najbolje govori o tome koliko na tržištu zapravo treba takvih stručnjaka.

Slika nije dostupna Ogroman interes za besplatnu edukaciju za programera umjetne inteligencije: Od 238 prijavljenih odabrano 20 najboljih

I u Novskoj se bave umjetnom inteligencijom, ali u kontekstu industrije videoigara. U inkubatoru PISMO, razvijaju se videoigre u kojima se “skriva” umjetna inteligencija, a kampus koji planiraju izgraditi dodatno će otvoriti vrata za razvoj umjetne inteligencije na tom području. Kampus koji bi se trebao izgraditi u sljedećih nekoliko godina, a čija će vrijednost biti oko 50 milijuna eura, dodatno bi trebao otvoriti prostor za nove tvrtke, startupove i tehnologije.

Novska: Centar IT industrije u Hrvatskoj - 2 Inkubator PISMO samo raste: U pet godina uspjeli su postati središte hrvatske gaming industrije

Istovremeno, u Osijek Software Cityju već imaju otvorene prostore spremne za nove stanare, odnosno IT i tehnološke tvrtke koje žele raditi u Osijeku. Među njima su i tvrtke koje pružaju IT usluge, ali i one koje razvijaju nove tehnologije.

Upravo su predstavnici iz ova tri centra dobili priliku posjetiti Bruxelles i predstaviti ono što rade ljudima koji će u Europskom parlamentu raditi na Uredbi o umjetnoj inteligenciji. Naime, Europska unija odlučna je u namjeri da stvori regulatorni okvir koji bi istovremeno postavio određena pravila za razvoj i korištenje umjetne inteligencije, ali i dopustio startupovima i tvrtkama da bez pretjeranih ograničavanja, razvijaju tu tehnologiju.

Na poziv zastupnika u Europskom parlamentu Karla Resslera, delegacija u sastavu Dejan Iličić i Ivan Duspara (Centar umjetne inteligencije Lipik), Mario Čelan (PISMO) i Mihael Tomić (Osijek Software City) posjetili su Stalno predstavništvo Republike Hrvatske pri EU, Europski parlament, ali se i sastali s predstavnicima tvrtke Meta (bivši Facebook) i Huawei te s njima razmijenili mišljenja i planove o daljnjem razvoju umjetne inteligencije, pogotovo u kontekstu buduće europske regulative.

EU želi regulirati umjetnu inteligenciju, ali i ostaviti tvrtkama da ju slobodno razvijaju

Posjet hrvatske AI delegacije Bruxellesu - 3 (Foto: Zimo)

Tako su na zanimljivom sastanku u Stalnom predstavništvu, na kojem su bili Viktor Šober, savjetnik iz Odjela za telekomunikacije i informacijsko društvo te Mirjana Benedeković, zadužena za unutarnje tržište mogli čuti nešto više od samom procesu donošenja odluka i direktiva u EU, ali i saznati više informacija o samoj budućoj Uredbi o umjetnoj inteligenciji.

Šober je istaknuo kako su glavna pitanja na koja će Uredba pokušati odgovoriti kako ćemo definirati rizike, kako sačuvati inovativnost kako bi se umjetna inteligencija mogla koristiti za daljnji razvoj, ali i podrška naprednijih država članica koje pokušavaju što više obraniti te pozicije i maknuti regulativna i administrativna opterećenja u ovoj fazi kako ne bi preostale u fazi pregovora.

Ono u čemu se svi slažu je da se ne smiju postaviti previše uska i kruta pravila koja bi onemogućila razvoj umjetne inteligencije.

Ovo je prvi put da EU prihvaća, s obzirom na to samo na začecima tehnologije, da se malim tvrtkama i startupima u sektoru malo olabave pravila i pusti im da rastu, istaknuto je na sastanku, što su i hrvatski gosti pozdravili ali i iznijeli ono što oni vide kao potencijalne poteškoće u razvoju umjetne inteligencije.

Zaključak je da bi tvrtke, udruge, ali i svi ostali koji se bave umjetnom inteligencijom već sad trebali reagirati i poslati svoja mišljenja, probleme koje vide i potencijalne prepreke prema Bruxellesu kako bi se sve to unijelo u stajalište Europskog parlamenta i ugradilo u buduću Uredbu, odnosno pokušalo naći regulatorno rješenje.

Kad jednom tekst Uredbu bude usuglašen i poslan na glasovanje, tada je već prekasno, savjetovali su iz Stalnog predstavništva.

Posjet hrvatske AI delegacije Bruxellesu - 5 (Foto: Zimo)

Kako bi svoje mišljenje i stajališta mogli iznijeti i onima koji pripremaju tekst stajališta, hrvatska se delegacija sastala i s članovima Tajništva AIDA odbora, voditeljem Marcusom Scheurenom te stručnom suradnicom Marijom Škundrić. Oni su pojasnili kako je AIDA odbor, kao zadaću dobio prikupiti različita stajališta s različitih strana, kako stručnih (poput znanstvenika i profesora), praktičnih (tvrtki koje razvijaju umjetnu inteligenciju) do političkih (posjetili su SAD gdje su s kolegama iz američkog Kongresa raspravljali o potrebi regulacije razvoja umjetne inteligencije).

I dok se među zemljama članicama u EU stvorio konsenzus oko toga da bi se umjetnu inteligenciju nekako ipak trebalo regulirati, u SAD-u su mišljenja podijeljena, pojasnili su Škundrić i Scheuren. Naime, EU želi postaviti pravila i omogućiti tvrtkama da se razvijaju u okviru tih pravila, dok je u SAD-u stav da tvrtkama treba omogućiti da se razvijaju bez previše ograničenja, a onda kad narastu krenuti s regulativom.

U svakom slučaju, do svojevrsne regulacije razvoja i korištenja umjetne inteligencije bi trebalo doći najkasnije za nekoliko godina, nakon čega bi se tvrtkama koje već sad razvijaju umjetnu inteligenciju ostavio određeni prelazni period u kojem bi svoj poslovanje i tehnologiju prilagodili novim pravilima.

U Bruxellesu se nadaju kako bi upravo njihova pravila mogla postati dobar primjer koji bi se slijedio diljem svijeta, kao što je to bio slučaj s aktualnim GDPR pravilima koja su regulirala privatnost podataka u Europi, ali su prihvaćena (u ponešto izmijenjenom obliku) i u nekim drugim zemljama u svijetu.

Pružiti potporu hrvatskim projektima, da prerastu u europske

Eurozastupnik Karlo Ressler, tijekom susreta s hrvatskom AI delegacijom istaknuo je kako su željeli tijekom posjeta pokazati što se radi na regulatornom planu, ali i saznati što se može napraviti kako bi se podržalo sve ono dobro što se radi na terenu, pogotovo u Hrvatskoj.

Oni koji se bave umjetnom inteligencijom na terenu moraju znati što se događa u Bruxellesu, ali i mi u Bruxellesu moramo znati što se događa u svim dijelovima Europe, istaknuo je Ressler.

Mario Čelan istaknuo je kako su do sad u razvoj inkubatora PISMO uložili više od tri milijuna eura, a trenutno u inkubatoru djeluje čak 65 startupova koji se bave razvojem videoigara. U planu im je izgradnja kampusa, što je projekt vrijedan 50 milijuna eura i za što se nadaju da će barem dio novca doći iz europskih fondova.

Dejan Iličić iz AI Centra Lipik istaknuo je kako se u Hrvatskoj pokreću zanimljivi projekti koji imaju potencijal iz nacionalnih postati europski projekti.

Mihael Tomić iz Osijek Software Citiya istaknuo je kako, ako želimo stvarati AI projekte, treba posvetiti pozornost i cijeloj obrazovnoj vertikali kako bi se obrazovalo dovoljno stručnjaka koji se potom mogu zaposliti u IT industriji.

Ovi primjeri pokazali su ono u čemu Hrvatska može biti izvrsna i to je nešto u čemu oni mogu biti konkurentni s drugim igračima u EU. Na nama u Bruxellesu je osigurati podršku koja će to dodatno potaknuti, istaknuo je Ressler.

Povezivanje s tvrtkama koje se bave razvojem umjetne inteligencije na svjetskoj razini

Posjet hrvatske AI delegacije Bruxellesu - 2 (Foto: Zimo)

Kako posjet ne bi bio ograničen samo na pravna i regulatorna pitanja, hrvatska je delegacija održala sastanak s predstavnicima Mete, na kojem su razmijenili mišljenja i stavove oko umjetne inteligencije u praksi, te posjetila prostore Huawei Cybersecurity centra gdje su se upoznali s različitim projektima na kojima se koristi umjetna inteligencija i predstavili svoje projekte koji bi mogli biti interesantni za suradnju Huaweiju.

Na kraju su svi sudionici posjeta istaknuli kako je najveća vrijednost posjeta bila prilika da iz prve ruke čuju informacije, ali i da se povežu s ljudima koji im takve važne informacije mogu pružiti.

Dojam je da postoji tijelo koje ima noge, a to smo mi poduzetnici, dok je glava koja donosi odluke u Bruxellesu. Ono što nam je potrebno je čvrsta kralježnica da to sve poveže, zaključili su članovi delegacije.

Pred Hrvatskom je intenzivno europsko digitalno desetljeće koje će biti važno za daljnji napredak. Ovo nije prvi put da smo u kontaktu s predstavnicima ova tri projekta, a posjetom Bruxellesu htjeli smo im pružiti priliku da se upoznaju sa situacijom, cjelokupnom digitalnom transformacijom, ali i da im damo priliku da nam kažu što oni rade i što je potrebno da nastave tako i dalje, pa da lakše prilagodimo financijske programe njihovim potrebama, istaknuo je na kraju susreta Ressler.

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti