Osobe s crijevnim poremećajima mogu biti izložene većem riziku od razvoja Alzheimerove bolesti (AB).
Studija Sveučilišta Edith Cowan (ECU), koja je prva te vrste u svijetu, potvrdila je vezu između to crijevnih poremećaja i povećanog rizika od AB-a, što bi moglo dovesti do ranijeg otkrivanja te bolesti i novih mogućih terapija za nju.
AB uništava pamćenje i sposobnost razmišljanja i najrašireniji je oblik demencije. Nema poznatih terapija liječenja i očekuje se da će utjecati na više od 82 milijuna ljudi i uzrokovati troškove od dva bilijuna američkih dolara do 2030. godine.
Prethodne opservacijske studije sugerirale su vezu između AB-a i poremećaja gastrointestinalnog trakta, ali dosad nije bilo jasno što podupire te odnose. ECU-ov Centar za precizno zdravlje sad je pružio nove uvide u te odnose potvrđujući genetsku vezu između AB i višestrukih crijevnih poremećaja.
Studija je analizirala velike skupove genetskih podataka iz AB i nekoliko studija o crijevnim poremećajima, svaka od kojih je provedena na oko 400.000 ljudi. Voditelj istraživanja dr. Emmanuel Adewuyi rekao je da je to prva sveobuhvatna procjena genetske povezanosti AB i višestrukih crijevnih poremećaja.
Tim s ECU-a je otkrio da ljudi s AB-om i crijevnim poremećajima imaju zajedničke gene, što je važno iz mnogo razloga.
Studija pruža novi uvid u genetiku koja stoji iza uočene istodobne pojave AB-a i crijevnih poremećaja. Ovo poboljšava naše razumijevanje uzroka ovih stanja i identificira nove ciljeve za istraživanje kako bi se potencijalno ranije otkrila bolest i razvile nove terapije za obje vrste tih stanja, rekao je dr. Adewuyi.
Direktor ECU-ovog Centra za precizno zdravlje i nadzornik studije, profesor Simon Laws, rekao je da, iako studija nije zaključila da crijevni poremećaji uzrokuju AB ili obrnuto, njezini su rezultati neizmjerno vrijedni.
Ova otkrića pružaju dodatne dokaze koji podupiru koncept osi 'probava-mozak', dvosmjerne veze između kognitivnih i emocionalnih centara mozga i funkcioniranja crijeva, rekao je profesor Laws.
Je li ključ kolesterol?
Kada su istraživači proveli daljnju analizu zajedničke genetike, otkrili su druge važne poveznice između AB-a i crijevnih poremećaja, poput uloge koju kolesterol može imati u tome. Dr. Adewuyi je rekao da se pokazalo da abnormalne razine kolesterola predstavljaju rizik i za razvoj AB-a i za crijevne poremećaje.
Promatranje genetskih i bioloških karakteristika zajedničkih AB-u i ovim crijevnim poremećajima ukazuje na snažnu ulogu metabolizma lipida, imunološkog sustava i lijekova za snižavanje kolesterola. Iako su potrebna daljnja istraživanja zajedničkih mehanizama između stanja, postoje dokazi da se visok kolesterol može prenijeti u središnji živčani sustav, što rezultira abnormalnim metabolizmom kolesterola u mozgu, kaže Adewuyi.
Također postoje dokazi koji upućuju na to da abnormalne lipide u krvi mogu uzrokovati ili pogoršati crijevne bakterije (H.pylori), a sve to podupire potencijalnu ulogu abnormalnih lipida u AB-u i crijevnim poremećajima. Na primjer, povišeni kolesterol u mozgu povezan je s degeneracijom mozga i posljedičnim kognitivnim oštećenjem, dodaje.
Buduće terapije
Veza s kolesterolom mogla bi se pokazati vitalnom u liječenju AB-a u budućnosti. Iako trenutno nema poznatih kurativnih tretmana, nalazi studije sugeriraju da bi lijekovi za snižavanje kolesterola (statini) mogli biti terapijski korisni u liječenju, i AB-a, i crijevnih poremećaja.
Dokazi pokazuju da statini imaju svojstva koja pomažu u smanjenju upale, moduliraju imunitet i štite crijeva, rekao je dr. Adewuyi. Dodao je, međutim, da postoji potreba za dodatnim studijama i da pacijente treba individualno procijeniti kako bi se procijenilo hoće li imati koristi od upotrebe statina.
Istraživanje je također pokazalo i da prehrana može igrati ulogu u liječenju i prevenciji AB-a i crijevnih poremećaja.
Izvor: EurekAlert