Rusija se okreće Kini za razvoj bespilotnih letjelica dugog dometa ikoje namjerava upotrijebiti u Ukrajini, piše agencija Reuters. Citirajući dokumente iz dva izvora iz europske obavještajne agencije, Reuters je izvijestio da je Rusija stvorila tajni program naoružanja u Kini.
Stručnjaci kažu da ta suradnja nije šokantna. Potpuno je vjerojatno, gotovo sigurno, da je suradnja između Rusije i Kine na vojnoj i tehničkoj razini dublja nego što se obično izvještava, rekao je James Nixey, direktor programa za Rusiju i Euroaziju u britanskom think tanku Chatham House.
Masovna proizvodnja?
IEMZ Kupol, podružnica ruskog državnog poduzeća Almaz-Antej, testirala je model drona Garpija-3 (G3) u Kini. Dokumenti koje je pregledao Reuters otkrili su da su ti dronovi razvijeni uz pomoć kineskih stručnjaka, a izvješća su sugerirala da bi se mogli masovno proizvoditi u Kini za vojnu upotrebu u Ukrajini. Reuters je primijetio da je Kupol već primio sedam vojnih dronova, uključujući dva modela G3, iz Kine u svoje sjedište u Iževsku u Rusiji.
Dron G3 ima domet od 1900 kilometara i može nositi teret od 50 kilograma, navodi se u izvješću Kupola. Kupolovi dokumenti također spominju planove za proizvodnju teže bespilotne letjelice s nosivošću od 400 kilograma, usporedive s američkom bespilotnom letjelicom Reaper. Uključena kineska tvornica mogla bi ih proizvesti u roku od osam mjeseci, navodi se u istom izvješću. Dužnosnici europskih obavještajnih službi potvrdili su tu informaciju za Reuters.
Kina službeno sve poriče
Kinesko ministarstvo vanjskih poslova, kada im se obratio Reuters, zanijekalo je bilo kakva saznanja o tom projektu. Ipak stručnjaci kažu da je navedena suradnja vrlo vjerojatna. Zapad ne bi trebao biti iznenađen tom novonajavljenom bližom suradnjom, dodao je Nixey.
Unatoč neutralnom stavu Kine o ratu u Ukrajini, ona pomaže Rusiji na druge načine, poput kupnje velikih količina nafte. Prije Reutersovih otkrića pretpostavljalo se da Kina Rusiji nije isporučila kompletne sustave naoružanja. No, SAD već dugo sumnjiči Kinu za isporuku komponenti dvostruke namjene, a 11. rujna zamjenik američkog državnog tajnika Kurt Campbell optužio je Kinu za izravnu opskrbu Rusije vojnim dijelovima.
Kineski interesi
Sari Arho Havrén, stručnjakinja za vanjske odnose Kine na britanskom Institutu Royal United Services (RUSI), rekla je da će zbog toga Zapadu biti sve teže zanemariti ulogu Kine u opskrbi Rusije vojnom opremom. Idemo prema situaciji u kojoj se to jednostavno više ne može ignorirati, rekla je.
Nixey pak kaže da se Kina apsolutno boji sankcija, ali da primjerice Europska unija dosad nije bila spremna na taj korak protiv Kine. Isto tako, napominje da Kina ima koristi od rata u Ukrajini, jer Rusija predstavlja velik izazov za utjecaj i spremnost Zapada. Budimo posve jasni oko toga: Kine ne želi da Rusija izgubi taj rat. To ne bi bilo u kineskim interesima, upozorio je.
Izvor: Business Insider