Problem lažnih vijesti aktualan je u cijelom svijetu. I dok se neke države protiv širenja takvih neprovjerenih i lažnih informacija bore boljom edukacijom korisnika interneta, druge su poduzele nešto oštrije mjere.
Tako je u Rusiji predložen zakon koji bi trebao spriječiti širenje lažnih vijesti, ali za koji kritičari kažu kako je usmjeren protiv slobode govora.
A upravo je Rusija najčešće prozivana zbog širenja lažnih vijesti u predsjedničkoj kampanji 2016. godine u SAD-u.
Kontroverzni prijedlog zakona, koji je predložila Ujedinjena Rusija, predlaže da društvene mreže budu odgovorne za "netočne" komentare koje objave njihovi korisnici. Osim toga, internetske stranice s više od 100 tisuća dnevnih posjetitelja i mogućnošću komentiranja, moraju ukloniti netočne objave u roku od 24 sata ili platiti kaznu u visini 50 milijuna rublji (oko 5 milijuna kuna).
Kritičari ističu kako je rok za brisanje "netočnih" objava veoma kratak te bi ocjena toga što je, a što nije netočno mogla pasti na leđa administratora društvenih mreža. To pak otvara prostor za manipulacije i brisanje "nepoželjnih" komentara.
Društvene mreže poput Facebooka i Twittera, ali i Googlea uvelike rade na rješavanju problema širenja lažnih vijesti. No dok god o tome što je točno ne odlučuju ljudi, postojat će mogućnost da se "lažna" vijest provuče kroz kontrolu.
Kritičari u Rusiji smatraju da bi se problem najlakše riješio kad bio se razvili alati koji bi automatski prepoznavali lažne vijesti i eliminirali ih.
No dok se to ne dogodi, predloženi zakon, ako se usvoji, mogao bi dodatno ograničiti ionako ograničenu slobodu govora u Rusiji.
Izvor: New York Times
