U posljednje vrijeme sve je veći broj hakerskih napada na hrvatske institucije i kompanije, a pogotovo su u porastu ransomware napadi. Sigurnosni stručnjaci godinama govore o porastu takvog oblika napada kojima hakeri zaključavaju računala i podatke na njima i, za ponovni pristup tim podacima, traže otkupninu. Ukratko, oni ucjene svoje žrtve kojima neće dati pristup podacima, osim ako ne plate, a kako nemogućnost rada znači velike dodatne financijske gubitke ili npr. u bolnicama nemogućnost pregleda, izvođenja operacija i slično, dio kompanija i institucija na kraju plati novac samo kako bi se stvari vratile na staro. Iako ni plaćanje nije uvijek garancija da će im hakeri dati pristup podacima i otključati računala.
Nakon nekoliko kompanija i Rebra, ovog tjedna na udaru hakera našla se i zračna luka u Splitu u kojoj je nastao kaos. Iz uprave su potvrdili da je riječ o hakerskom napadu, iako nisu objavili o kojoj je vrsti napada riječ - ransomwareu, DDoS napadu ili nekom drugom.
Kako spriječiti ransomware napad
Do ransomware napada često dolazi nakon samo jedne ljudske greške - bilo da je riječ o pogrešnom kliku, posjetu opasnoj stranici, phishing napadu preko kojeg se podaci naivno daju hakerima u ruke i slično. Kako bi se zakve situacije izbjegle, prvenstveno je bitna edukacija zaposlenika, koji, ako nisu dovoljno educirani ili pažljivi, mogu postati žrtve hakera i napraviti grešku koja će skupo stajati cijelu kompaniju, organizaciju ili možda aerodrom.
Ponekad nije problem čak niti u pogrešnom kliku, već problematičan može biti sam uređaj ili softver koji se koristi. Npr. ako se internetu pristupa preko zastarjelog uređaja ili uređaja sa starijim softverom, odnosno ako se koriste operativni sustavi ili pretraživači bez posljednjih sigurnosnih nadogradnji. U tim slučajevima računala i softver nemaju posljednje nadogradnje za postojeće sigurnosne propuste, tako da hakeri mogu iskoristiti te propuste za napade i ubacivanje zlonamjernog softvera.
No hakeri mogu zaraziti i najsigurnija računala ako na njima korisnici ne poštuju sigurnosne procedure. Više je načina na koji se računala mogu zaraziti, a ovo su savjeti iz Kasperskog kojih biste se trebali pridržavati ako ne želite završiti sa zaključanim računalom.
Ne klikajte na nesigurne poveznice - svaka poveznica u nekoj spam poruci, objavi na Facebooku ili platformi X, nesigurnoj web-stranici i slično potencijalno je opasan. Klikom na takav link može započeti automatsko preuzimanje malicioznog softvera na računalo.
Ne otkrivajte osobne informacije - ponekad je za uspješan hakerski napad potrebno izvršiti opsežne pripreme koje uključuju prikupljanje osobnih podataka koje će iskoristiti u spam mailovima. Zato, ako netko od vas u mailu, pozivu ili poruci traži osobne podatke, nemojte ih otkriti.
Sumnjivi privitci u mailu - hakeri mogu slati lažne mailove za koje se čini da dolaze od banke, škole, kolega itd. te u njih priložiti attachmente s malwareom. Ako primatelji nisu svjesni kako je riječ o lažnom mailu te preuzmu privitak na računalo, time mogu instalirati ransomware ili neki sličan opasan program.
Nikada ne koristite nepoznate USB stickove - iako danas većinu stvari pohranjujemo u oblaku i dijelimo online, mnogi i dalje koriste USB stickove. Ako su neki od njih zaraženi virusom ili se na njima nalazi malware, njihovim spajanjem s računalom može doći do zaraze i preuzimanja malwarea na njega.
Uvijek ažurirajte sve programe i operativne sustave kako biste imali posljednje sigurnosne nadogradnje, čime se hakerima otežavao posao probijanja zaštite.
Za preuzimanje programa s interneta koristite samo poznate i sigurne izvore te svakako izbjegavajte sumnjive stranice na kojima možete pokupiti neki virus ili malware.
Pored svega navedenog, preporučuje se korištenje sigurnosnih rješenja za zaštitu od virusa, kao i backup, odnosno stvaranje sigurnosnih kopija sadržaja tako da podacima i sadržaju, čak i ako ih hakeri zaključaju, imate pristup na nekom drugom mjestu.