Uskoro će se navršiti godina dana od kada se u javnosti pojavio chatbot ChatGPT te možemo reći kako je nakon tog trenutka počelo razdoblje umjetne inteligencije. Milijuni ljudi diljem svijeta već su iskušali ovaj, kao i druge alate umjetne inteligencije, a dok je nekima AI olakšao život i posao, drugi su zbog ove tehnologije već ostali bez posla. Brojni zaposlenici u strahu su da će jednom zbog tehnologije i oni završiti na burzi rada, a čini se kako slično razmišljaju i brojni Hrvati.
Tako je barem pokazalo istraživanje kojeg su u rujnu proveli EFFECTUS Veleučilište, Hrvatska pošta i Alca Zagreb na uzorku od 1300 osoba. Rezultate istraživanja predstavio voditelj projektnog tima izv. prof. dr. sc. Robert Kopal, a cilj ovog projekta bio je definiranje i praćenje ključnih pokazatelja percepcije ove tehnologije u Hrvatskoj.
Zahvaljujući istraživanju tako smo saznali koliko je Hrvata iskušalo alate umjetne inteligencije ili se njima koriste i ta brojka iznosi prilično visokih 42 posto, pri čemu visoku pismenost ima skoro 20 posto ispitanih, dok njih malo više od četvrtine ima nisko poznavanje AI-a.
Skoro polovica njih (49 posto) zabrinuto je za nestanak poslova zbog umjetne inteligencije tijekom sljedećih pet do deset godina, a također za većinu, odnosno njih 60 posto, prva asocijacija na umjetnu inteligenciju je neizvjesnost ili zabrinutost. Nešto manje od trećine ispitanih, 30 posto, imaju potpuno drukčije osjećaje pri spomenu umjetne inteligencije - korisnost i ushićenost.
Također, 33 posto građana smatra kako prilike i prednosti proizvoda i usluga koji upotrebljavaju umjetnu inteligenciju nadmašuju prijetnje i rizike, pri čemu je najveća percipirana dobrobit umjetne inteligencije zamjena ljudi u rizičnim aktivnostima (24%), a najveći rizik je manipulacija i zlonamjerno korištenje (26%).
