Godine 1823. Clement Clarke Moore predstavio je pojam letećih sobova u svojoj pjesmi ("Twas the Night Before Christmas"), navodno inspiriranoj pričama Samija o čarobnim sobovima. Iako su te priče opovrgnute, supermoći sobova u stvarnom svijetu su fascinantne. Ti stanovnici Arktika razvili su izvanredne prilagodbe, od promjene boje očiju do rasta rogova nevjerojatnom brzinom.
Puni jedinstvenih osobina
Nedavne genetske studije, poput Projekta genoma preživača, otkrivaju jedinstvene osobine kod sobova, koje bi mogle biti ključne za rješavanje izazova ljudskog zdravlja.
Sobovi uspijevaju u surovim arktičkim uvjetima, suočavajući se s ekstremnom hladnoćom, ograničenom hranom i dugim razdobljima dnevnog svjetla odnosno tame. Projekt genoma preživača otkrio je genske varijacije koje sobovima omogućuju da prevladaju takve izazove.
Iznenadili smo se kada smo pronašli toliko jedinstvenih varijanti gena povezanih s prilagodbom sobova na arktičko okruženje, kaže Zhipeng Li s Kineske akademije poljoprivrednih znanosti.
Ljudi dijele mnoge od tih gena i procesa sa sobovima. Na primjer, obje vrste pokazuju cirkadijalne ritmove povezane s ciklusima svjetla i tame. Tijekom arktičkog ljeta sobovi prkose svojim biološkim satovima tražeći hranu gotovo neprekidno pod 24-satnim dnevnim svjetlom, dok zimi doživljavaju usporavanje metabolizma i sporadičnu aktivnost. Te jedinstvene cirkadijalne prilagodbe, također uočene kod polarnih životinja poput carskih pingvina, nude uvid u moguće primjene za rješavanje problema umora od letenja (jet lag) kod ljudi.
Genetska studija otkriva da sobovi posjeduju različite verzije gena koji upravljaju cirkadijalnim ritmovima, uključujući mutirani protein, Per2, koji remeti njihov biološki sat. Vitalni dio njihova biološkog sata ne radi ispravno, napominje Rasmus Heller sa Sveučilišta u Kopenhagenu. To otkriće otvara mogućnosti za razumijevanje i ublažavanje poremećaja spavanja kod ljudi. Također se smatra da poremećaji cirkadijalnog ritma igraju ulogu u poremećajima raspoloženja kao što je depresija.
Ključ za prevenciju raka?
Nevjerojatno, i mužjacima i ženkama sobova svake godine izrastu novi rogovi, što je prava rijetkost u svijetu sisavaca. Istraživanja pokazuju da su geni aktivirani u rastu rogovlja slični onima u stanicama raka. Unatoč tome, sobovi pokazuju vrlo učinkovite mehanizme za suzbijanje tumora, zbog čega je pet puta manja vjerojatnost da će razviti rak nego kod drugih sisavaca. To otkriće izaziva interes za potencijalne primjene za prevenciju ili liječenje raka kod ljudi.
Tvornice vitamina D, bolji uvid u osteoporozu...
Sposobnost sobova da učinkovito proizvode vitamin D u okruženju lišenom sunca još je jedna značajna prilagodba. Posebno je važno za sobove da maksimalno povećaju unos kalcija i proizvodnju vitamina D, ističe Heller. Taj poboljšani sustav vitamina D kod sobova mogao bi ponuditi uvid u rješavanje ljudskih stanja kao što je osteoporoza.
Sposobnost sobova da regeneriraju tkiva, posebice rogove, predstavlja potencijalnu primjenu u ljudskoj medicini, pokazalo je istraživanje objavljeno ranije ove godine. Regeneracija tkiva i rast raka dvije su strane iste medalje, kaže Yunzhi Peter Yang sa Sveučilišta Stanford. Znanstvenici vide mogućnost posuđivanja mehanizama sobova za bolesti kostiju poput osteoporoze ili raka kostiju.
Izvor: New Scientist