NASA-ina sonda InSight spustila se jučer na Mars. Sonda je do Crvenog planeta putovala šest i pol mjeseci i prešla 484 milijuna kilometara. Dramatično spuštanje trajalo je 7 minuta. Sonda je velikom brzinom ušla u atmosferu i onda naglo usporila zahvaljujući toplinskom štitu i padobranu.
Za istraživanje je dobro to što je stala na ravnici poznatoj kao Elysium Planitia, koju su u NASA-i nazvali najvećim parkiralištem na Marsu. Kada je bilo jasno da je slijetanje bilo uspješno, u kontrolnom centru u Kaliforniji počelo je slavlje.
Osim NASA-inog osoblja u kontrolnom centru, slavio je i Splićanin Davor Mance. On je u Kaliforniji u timu sa Švicarskog instituta koji je zadužen za elektroniku sonde i pratit će njezine podatke. Ekipa Dnevnika Nove TV razgovarala je s njim videopozivom i otkrio nam je kako je njegova ekipa doživjela uspješno slijetanje sonde.
"Mi smo skakali, ljubili se, neki su plakali. To je bilo veliko oduševljenje, pogotovo zato što ja na tome radim od 2000. godine. Elektroničar sam i Švicarska je dobila zadatak u sklopu instrumenta seizmometra da dizajnira elektroniku. Glavni zadatak te elektronike jest da prikuplja podatke od seizmičkih senzora i pretvara analogne signale u digitalne te da se to sprema u memoriju i šalje glavnom kompjutoru na Landeru, koji onda te podatke pošalje na Zemlju.
Svaki dan ujutro kada dobijemo podatke što je prethodnog dana Lander napravio, moramo kontrolirati da se naši uređaji nisu u međuvremenu pokvarili, je li sve odrađeno kako treba, jesu li neke komande preskočene, i onda moramo korigirati komande za idući dan.
Kada stignu podaci ujutro, recimo da je to u 8 sati - to će se pomicati svako malo zbog razlike između marsovskog i europskog dana - imamo sat, najviše sat i pol da pregledamo sve naše signale, da vidimo jesu li naponi ispravni, jesu li temperature ispravne u uređaju, postoje li trendovi da će se nešto pokvariti, i moramo dati onda zeleno svjetlo. Moji kolege i ja smo jedan element u cijeloj grupi inženjera.
Vi odavde ne možete slati ljude na Mars. Potrošilo bi se strašno puno goriva. Zato treba lansiranje provoditi s Mjeseca, tamo se mora napraviti baza iz koje će sve to ići.
Puno je govora bilo, i to u nekoliko navrata, što je indikativno, oko toga da će se stvarno oformiti jedna permanentna baza na Mjesecu i orbiter koji će biti 'reusable', odnosno da će se moći stalno koristiti jedan te isti da bi se odatle upućivali ljudi na Mars."
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr