STEM festival na zabavan način približava znanost i tehnologiju mladima: Naučite kako napraviti PizzaBota ili izmjeriti radioaktivnost stvari oko nas

12 zanimljivih predavanja i radionica te desetak izlagača posjetiteljima će predstaviti čari STEM-a.

Martina Čizmić | 21.10.2022. / 11:14

Slika nije dostupna (Foto: Zimo)

Zaljubljenici u STEM, ali i oni koji nisu baš sigurni što je to STEM i žele naučiti, imaju priliku posjetiti STEM festival na Visokom učilištu Algebra u Zagrebu.

STEM festival po prvi put se u ovom obliku održava na Algebri, od 20. do 22. listopada. Za posjetitelj je najviše otvoren u petak i subotu, od 10 do 18 sati. Svi mogu doći - ljubitelji tehnologije, znanosti, prirodoslovlja i općenito STEM područja. Pripremili smo puno zanimljivih predavanja i izlaganja. U predvorju Algebre nalaze se štandovi s različitim demonstracijama, pokusima, eksperimentima, interaktivnim aktivnostnima, gdje izlagači predstavljaju svoje različite teme kojima se bave - od matematike i kemije do astronomije i robotike. U zatvorenom dijelu se odvijaju izlaganja u učionicama i tu smo pripremili svašta - od farmacije, medicinskih tema pa sve do fizike, astronomske fizike i slično. Tako da zaista, tko god da dođe, a zainteresiran je za STEM ili želi postati zainteresiran dobit će poneku novu informaciju i naučiti neki novi trik s područja znanosti i tehnologije, istaknula je Tena Žganec iz Hrvatskog ureda za kreativnost i inovacije (HUKI) koji u suradnji s Institutom za razvoj obrazovanja, Visokim učilištem Algebra i Rudarsko-geološko-naftnim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu provodi ovaj projekt.

Kako je istaknula, STEM festival osmišljen je kako bi se popularizirao STEM među općom populacijom, ali je primarno namijenjen školarcima i mladima.

U zatvorenome dijelu imamo 12 predavaonica, odnosno 12 zatvorenih predavanja gdje nisu sva mjesta popunjena. Tko god želi može posjetiti službene stranice STEM festival i upisati se na prijamni obrazac.

Neke od tema koje će se pokriti bit će “Život u sjeni nuklearnog” gdje će sudionici mjeriti radioaktivnost stvari koje nas okružuju; radit će vlastitog robota na predavanju/izlaganju “Izradi svog PizzaBota”; “Sedam zapanjujućih činjenica o svemiru” otkrit će brojne tajne o jednoj od najvećih enigmi današnjice; kemijski pokusi izvodit će se tijekom izlaganja “Boje inženjerstva”; uz još mnoštvo raznih i zanimljivih drugih tema.

Za razliku od proteklih godina kad su ovakva događaja bila održavana virtualno ili hibridno, ovo je festival uživo.

Ovo je isključivo uživo jer ima više smisla. Budući da se radi o znanosti da klinci vide, opipaju i osjete ono što im se prezentira. A za sve učenike izvan Zagreba, slali smo informaciju o festivalu tako da dolaze i iz drugih dijelova Hrvatske, dodaje Tena Žganec.

Jedno od predavanja koje je otvorilo festival je “Znanost tajnih šifri i pisama” koje je održao Krešimir Čanić iz udruge FabLab. Kako je otkrio u razgovoru za Zimo, tijekom predavanja će povijest ispričati na jedan malo drugačiji način - kroz povijest kriptografije. Zašto je kriptografija važna, kako da se povijesni događaji bolje shvate i otkrije što je bilo u njihovoj pozadini.

Koliko ono što naučimo iz povijesti možemo primijeniti u današnje vrijeme?

Kriptografija je karakteristična znanost zato što je interdisciplinarna u svojoj bazi. Znači imate prirodne i društvene znanosti, a kriptografija je i jedno i drugo. Ako želite poznavati kriptografiju morate biti dobar lingvist, a s druge strane dobar matematičar. Stemovac moglo bi se reći”, ističe Čanić. “Komparacija tih dviju stvari je jako interesantna i ono što se vjeruje je da zapravo pobuđuje kreativnost jer pobuđujemo u mozgu centre za društveno i prirodno, a kad se oni zajedno spoje povećava se kreativnost.

Kriptografija danas vezana je uz zaštitu podataka i računala. Postoji li neka primjena kriptografije u običnom životu, bez tehnologije?

 

Zapravo kriptografija je stoljećima, ako ne i dva tisućljeća bila vezana za nešto mehaničko. Tek pojavom Enigme, koja je najsofisticiraniji mehanički stroj, je zapravo postala potreba da se napravi prvo računalo koje je bila “bomba” i služio je za razbijanje same Enigme i onda je to zapravo krenulo. Danas kriptografiju koristimo stalno - od PIN-a kada želimo nešto otključati, kriptiraju se većina naših podataka. Da li je još uvijek moguće primjenjivati kriptografiju? Dapače, ona je danas potrebnija više nego ikad. Nikad toliko naši osobni podaci nisu bili otvoreni i zapravo cijela ideja povijesti kriptografije i pričanja o tome je da bi se podigla svijest tinejdžera koliko je važno zaštititi njihove podatke odnosno koliko su oni ranjivi, istaknuo je na kraju Čanić i krenuo sa svojim predavanjem zainteresiranim srednjoškolcima koji su popunili dvoranu.
 

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti