Roditelji u Hrvatskoj, u prosjeku sa svojom djecom, dnevno provedu sedam minuta u razgovoru, zabrinjavajući je podatak koji je na otvaranju konferencije "Cyberguard 2024" iznijela pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat-Dragičević. Problem je k tome veći, jer stručnjaci za kibernetičku sigurnost upozoravaju kako je nužno s djecom što više razgovarati o prijetnjama i opasnostima koje vrebaju na internetu i društvenim mrežama. Kako su poručili, s djecom o tome kako se ponašati na internetu i što ih sve tamo može dočekati, treba razgovarati od najranije dobi.
Nathalie Rayes, veleposlanica SAD-a u Hrvatskoj u uvodnom je dijelu iznijela i pomalo osobni pogled na trenutne opasnosti koje prijete djeci i mladima i to kao majka dva dječaka.
Ni jedno dijete ne zaslužuje patiti, ni jedno ne bi trebalo biti u opasnosti. Internet bi trebao biti sigurno mjesto za svu našu djecu, a to je vizija kojoj svi trebamo težiti, istaknula je u svom govoru Reyes koja je dodala kako je međunarodna suradnja ključna za pronalaženje kibernetičkih kriminalaca koji ciljaju na djecu.
Kristi O'Malley iz Ministarstva pravosuđa SAD-a prošla je kroz cijeli niz opasnosti s kojima se djeca, mladi, ali i odrasli susreću na internetu.
Iza svih prijetnji koje vidimo je internet - on je predivno mjesto na kojem možemo međusobno komunicirati, ali i mjesto na kojem ima mnogo zamki, istaknula je.
Od svih prijetnji koje vrebaju istaknula je nekoliko koje su u posljednje vrijeme posebno usmjerene na djecu.
Tako je od pandemije u porastu tzv. "livestreaming" odnosno zajedničko gledanje seksualnog zlostavljanja u stvarnom vremenu, u kojem sudjeluju pojedinci iz cijelog svijeta, a primaju se i "specijalni zahtjevi" za zlostavljanjem. Tu je i "crowdsourcing" odnosno kad grupe zlostavljača zajednički djeluju ne bi li pronašli nove žrtve i zajedno profitiraju od toga.
Sve je češći fenomen i "virtualna trgovina seksom", gdje pojedinci potiču zlostavljanje djece u siromašnim zemljama, gdje su obitelji očajne u potrazi za novcem i spremne na sve kako bi zaradile.
Vidljiv je porast i "međunarodnog seksualnog turizma" u kojem pojedinci putuju na druge destinacije kako bi zlostavljali djecu, razmjenjuju informacije o zemljama u koje putuju i gdje mogu pronaći djecu za zlostavljanje na internetskim forumima na dark webu.
Posljednji i sve veći problem su AI generirani materijali zlostavljanja djeci, koji se dijele na dvije kategorije - stvarne fotografije djece koje su AI dorađene kako bi prikazivale seksualni sadržaj ili pak u potpunosti stvorene AI fotografije i video seksualnog iskorištavanja djece. Problem je što u mnogim državama takav sadržaj još nije prepoznat kao kazneno djelo. U SAD-u se čak i stvaranje takvih fotografija smatra kršenjem zakona.
Nevjerojatno je da možete objaviti nevinu fotografiju svog djeteta na društvenoj mreži, a netko može takvu fotografiju pretvortii u AI fotografiju zlostavljanja djeteta, istaknula je O'Malley.
Roditelji moraju biti svjesni što njihova djeca rade na internetu, s kim komuniciraju i što dijele. Jednako je važno da ih učimo o tim opasnostima, kao i o opasnostima prilikom prelaska ceste, poručila je na kraju.
Kroz dinamičan program, sudionici su u panelima i predavanjima mogli saznati više o aktualnim temama poput sigurnosti djece na internetu, zaštite privatnosti i poslovnim sigurnosnim rješenjima. Predstavljene su i najbolje prakse za podizanje svijesti o online opasnostima i konkretni alati za zaštitu te tehnički aspekti kibernetičke sigurnosti, pružajući uvid u najnovije tehnologije i metode zaštite podataka. Primjer takve prakse iznio je Stephen Sauer, direktor kanadskog Cybertip.ca, nevladine organizacije koja aktivno radi na pronalasku i uklanjanju neželjenog i štetnog sadržaja.
Šokirao je podacima da je u odnosnu na 2019. godinu, broj prijava koje čine djeca u Kanadi skočio za više od 700 posto. Pokazao je alate koje koriste ne bi li što prije pronašli i uklonili štetni materijal s interneta, jer što je materijal poput zlostavljanja djece, dulje na internetu, to će ga biti teže ukloniti. U tome im pomažu internetski provideri, ali i različiti alati poput web crawlera koji pretražuju internet u potrazi za takvim sadržajem i upozorava na njih. Kroz "projekt Arachnid" Saure je pokazao kako ne samo da surađuju s istražiteljima i policijom u Kanadi, već i sa sličnim organizacijama diljem svijeta.
Zahvaljujući toj suradnji u više od 80 milijuna slučajeva pronašli su i označili sadržaj kao sumnjiv, a poslali su i više od 40 milijuna zahtjeva za uklanjanjem. Kako je istaknuo, ponekad je potrebno poslati i nekoliko zahtjeva za uklanjanjem prije nego što provider zaista takav sadržaj i ukloni. U nekim slučajevima se oglušuju o takve zahtjeve, pa onda Cybertip sve prijavljuje policiji i traži njihovu pomoć.
Panel o kibernetičkoj sigurnosti na Cyberguard 2024 (Foto: Zimo)
Ova konferencija je jedinstvena prilika za stjecanje novih znanja i usvajanje novih percepcija o žrtvama i traumi u online prostoru, ali i da razviju alate koji mogu pomoći u oporavku žrtava seksualnog zlostavljanja na internetu. Vjerujem da će iskustva svjetskih stručnjaka značajno doprinijeti podizanju razine svijesti i unaprjeđenju stručnog rada na našim prostorima. Konferencija CyberGuard 2024 posebna je jer je organizirana u suradnji s našim dugogodišnjim partnerom A1 Hrvatska, i donosi najbolje od nas i platforme #BoljiOnline, rekao je Tomislav Ramljak, voditelj Centra za nestalu i zlostavljanu djecu (CNZD) te Centra za sigurniji Internet (CSI).
Posebnu pažnju privukli su paneli „Jesmo li #BoljiOnline?“ i „Budućnost Kibernetičke Sigurnosti – Što Nas Čeka?“. Dok je prva panel diskusija obuhvatila teme poput cyberbullyinga, zaštite djece u online svijetu te projekte poput Gen Z Akademije i Škole odgovornog influensanja, drugi panel bio je usmjeren na sigurnost poslovanja i nove tehnološke trendove poput umjetne inteligencije u ICT-ju.