Gradovi, kao i sve ostalo oko nas, postaju sve pametniji. I dok nam je jasno što znači pametni telefon, za većinu je pojam "pametni grad" još uvijek nešto prilično nejasno. Jer kako grad može biti pametniji?
Upravo se time bavi prof. dr. Sami Kazi koji vodi istraživanje o pametnim gradovima i inteligentnim zgradama pri Tehničkom istraživačkom centru Finske.
Uoči njegovog gostovanja na konferenciji Future Tense, koja će se 8. svibnja 2025. održati u Zagrebu, imali smo priliku porazgovarati s njim upravo na temu pametnih gradova, ali i budućnosti gradova.
Prof. dr. Kazi, na čelu ste istraživanja pametnih gradova i inteligentnih zgrada. Kako definirate "pametni grad" i koje su njegove ključne?
„Pametni grad“ je urbano područje koje koristi tehnologiju i podatke za poboljšanje kvalitete života svojih stanovnika, povećanje učinkovitosti usluga i promicanje održivosti. Ključne tehnologije koje čine pametni grad su:
- Internet of things (IoT): IoT uređaji i senzori prikupljaju podatke o raznim aspektima gradskog života, poput prometa, kvalitete zraka i potrošnje energije. Ti se podaci potom analiziraju radi optimizacije gradskih operacija i usluga.
- Umjetna inteligencija (AI): AI algoritmi obrađuju velike količine podataka koje prikupe IoT uređaji kako bi se donosile informirane odluke i prognoze. Na primjer, AI se može koristiti za dinamičko upravljanje semaforima radi smanjenja prometnih gužvi.
- Analitika velikih podataka (Big Data Analytics): Alati za analizu velikih podataka pomažu gradovima da shvate ogromne količine informacija generiranih IoT uređajima. To omogućuje urbanim planerima prepoznavanje trendova, predviđanje budućih potreba i donošenje odluka temeljenih na podacima.
- Pametna infrastruktura: To uključuje pametne mreže za učinkovitiju distribuciju energije, sustave za upravljanje vodom i inteligentne prometne sustave koji poboljšavaju mobilnost i smanjuju utjecaj na okoliš.
- Umreženost: Brzi internet i 5G mreže ključni su za nesmetano funkcioniranje IoT uređaja i komunikaciju u stvarnom vremenu između različitih sustava unutar grada.
- Platforme za uključivanje građana: Ove platforme omogućuju stanovnicima interakciju s gradskim službama, prijavu problema i davanje povratnih informacija, čime se potiče suradnja između gradske uprave i građana.
Integracijom ovih tehnologija, pametni gradovi teže stvaranju ugodnog, učinkovitog i održivog urbanog okruženja.
S obzirom na vaše bogato iskustvo u strateškom planiranju i inovacijama, kako gradovi mogu započeti s implementacijom i integracijom pametnih tehnologija poput IoT-a, umjetne inteligencije i 5G mreže u svoju postojeću infrastrukturu?
Implementacija i integracija pametnih tehnologija poput IoT-a, umjetne inteligencije i 5G mreže u postojeću gradsku infrastrukturu zahtijeva strateški i fazni pristup. Evo nekoliko koraka koje gradovi mogu poduzeti kako bi započeli ovu transformaciju:
- Procjena i planiranje: Gradovi bi trebali započeti procjenom svoje postojeće infrastrukture i identificiranjem područja koja mogu imati koristi od pametnih tehnologija. To uključuje razumijevanje specifičnih potreba i izazova grada te postavljanje jasnih ciljeva za inicijativu pametnog grada.
- Uključivanje dionika: Uključivanje dionika, uključujući državne agencije, partnere iz privatnog sektora i građane, ključno je za uspjeh projekata pametnog grada. Suradnja i komunikacija osiguravaju da se potrebe i zabrinutosti svih strana uzmu u obzir.
- Pilot-projekti: Provedba pilot-projekata omogućuje gradovima testiranje pametnih tehnologija u manjem opsegu prije njihove široke primjene. Ovi projekti pružaju vrijedne uvide u izvedivost, učinkovitost i moguće izazove tehnologija.
- Nadogradnja infrastrukture: Nadogradnja postojeće infrastrukture radi podrške pametnim tehnologijama je nužna. To može uključivati postavljanje IoT senzora, poboljšanje umreženosti i povezanosti putem 5G mreža te integraciju AI sustava za analizu podataka i donošenje odluka.
- Upravljanje podacima: Učinkovito upravljanje podacima ključ je uspjeha inicijativa pametnih gradova. Gradovi trebaju uspostaviti robusne sustave za prikupljanje, pohranu i analizu podataka koji nastaju kroz IoT uređaje.
- Regulatorni okvir: Razvoj regulatornog okvira koji podržava implementaciju pametnih tehnologija, a pritom osigurava privatnost i sigurnost podataka, vrlo je važan. To uključuje stvaranje politika i standarda za razmjenu podataka, kibernetičku sigurnost i etičku upotrebu umjetne inteligencije.
- Kontinuirano unaprjeđenje: Inicijative pametnog grada treba promatrati kao trajne procese, a ne jednokratne projekte. Gradovi bi trebali neprestano pratiti i evaluirati učinkovitost pametnih tehnologija te prema potrebi provoditi prilagodbe i poboljšanja.
U svom radu istražujete ulogu pametnih senzora i analitike podataka u urbanim sredinama. Možete li podijeliti neke od najperspektivnijih načina na koje te tehnologije optimiziraju gradske usluge i poboljšavaju kvalitetu života građana?
Pametni senzori i analitika podataka revolucioniraju urbane sredine optimiziranjem usluga i poboljšanjem kvalitete života građana na nekoliko načina.
Jedno od ključnih područja je upravljanje prometom. Pametni senzori postavljeni na raskrižjima i uz prometnice prikupljaju podatke u stvarnom vremenu o protočnosti prometa, gužvama i nesrećama. Ti se podaci analiziraju radi optimizacije rada semafora, smanjenja zastoja i poboljšanja ukupnog protoka prometa. Osim toga, prediktivna analitika može prognozirati prometne obrasce, omogućujući urbanim planerima donošenje informiranih odluka o poboljšanju infrastrukture i rutama javnog prijevoza.
Druga značajna primjena je u upravljanju energijom. Pametne mreže i senzori prate potrošnju energije u stvarnom vremenu, omogućujući učinkovitiju distribuciju električne energije. To pomaže u smanjenju rasipanja energije, smanjenju troškova i osiguravanju stabilne opskrbe. Na primjer, pametna ulična rasvjeta može prilagoditi jačinu svjetla ovisno o prisutnosti pješaka ili vozila, štedeći energiju uz očuvanje sigurnosti.
Upravljanje otpadom također ima koristi od ovih tehnologija. Pametne kante za otpad opremljene senzorima mogu detektirati kada su pune i poslati obavijesti službama za odvoz. Time se osigurava pravovremeno pražnjenje, smanjuje pretrpanost i optimiziraju rute za odvoz, što dovodi do ušteda i čišćeg urbanog okruženja.
U području javne sigurnosti, pametni senzori i analitika podataka igraju ključnu ulogu. Kamere za nadzor i senzori mogu detektirati neuobičajene aktivnosti ili hitne situacije, poput požara ili poplava, te u stvarnom vremenu obavijestiti nadležne službe. To omogućuje bržu reakciju i povećava sigurnost građana.
Ekološki nadzor je još jedno područje u kojem ove tehnologije briljiraju. Senzori mogu mjeriti kvalitetu zraka i vode, razinu buke i druge čimbenike okoliša. Prikupljeni podaci analiziraju se radi prepoznavanja izvora onečišćenja, praćenja promjena kroz vrijeme i provođenja mjera za poboljšanje uvjeta okoliša. To doprinosi zdravijem i održivijem gradskom prostoru.
Na kraju, pametne zgrade koriste senzore i analitiku podataka za optimizaciju potrošnje energije, poboljšanje sigurnosti i povećanje udobnosti korisnika. Primjerice, pametni sustavi grijanja, ventilacije i klimatizacije (HVAC) mogu prilagoditi temperaturu i ventilaciju ovisno o broju ljudi u prostoru i vremenskim uvjetima, čime se osigurava ugodna unutarnja klima uz minimalnu potrošnju energije.
Održivost je jedno od glavnih područja vašeg istraživanja. Kako pametni gradovi mogu poticati održive prakse, osobito u područjima poput upravljanja energijom, otpadom i vodom? Koji su vam primjeri iz stvarnog svijeta posebno ostali u pamćenju?
Pametni gradovi imaju veliki potencijal za promicanje održivih praksi, osobito u područjima kao što su upravljanje energijom, otpadom i vodom. Korištenjem naprednih tehnologija i analitike podataka, gradovi mogu optimizirati korištenje resursa, smanjiti utjecaj na okoliš i poboljšati kvalitetu života svojih stanovnika.
U području upravljanja energijom, pametni gradovi mogu implementirati pametne mreže (smart grids) i obnovljive izvore energije kako bi povećali energetsku učinkovitost i smanjili emisije ugljičnog dioksida. Na primjer, integracija obnovljivih izvora energije poput solarne energije i energije vjetra u elektroenergetsku mrežu, uz sustave za pohranu energije, omogućuje stabilnu i održivu opskrbu energijom. Također, pametna brojila i IoT uređaji mogu u stvarnom vremenu nadzirati i upravljati potrošnjom energije, čime se omogućava učinkovitija upotreba i smanjenje rasipanja.
Upravljanje otpadom još je jedno ključno područje u kojem pametni gradovi mogu ostvariti znatan napredak. Pametne kante za otpad opremljene senzorima mogu detektirati kada su pune i obavijestiti službe za odvoz otpada, čime se osigurava pravovremeno i učinkovito prikupljanje otpada. To smanjuje pretrpanost i onečišćenje, ali i optimizira rute prikupljanja, štedi gorivo i smanjuje emisije. Nadalje, analitika podataka može pomoći u prepoznavanju obrazaca u stvaranju otpada, što gradovima omogućuje provođenje ciljanih programa recikliranja i smanjenja otpada.
U pogledu upravljanja vodom, pametni gradovi mogu koristiti senzore i IoT uređaje za praćenje kvalitete vode, otkrivanje curenja i učinkovitije upravljanje sustavima za distribuciju vode. Na primjer, pametni sustavi navodnjavanja mogu prilagoditi potrošnju vode na temelju vremenskih uvjeta i vlažnosti tla, čime se štedi voda i osigurava optimalan rast biljaka. Također, praćenje kvalitete vode u stvarnom vremenu omogućuje brzo otkrivanje i rješavanje problema onečišćenja, čime se jamči sigurnost i čistoća pitke vode za stanovnike.
Neki stvarni primjeri pametnih gradova u Finskoj koji promiču održive prakse su:
Espoo: Ovaj grad je implementirao pametnu energetsku mrežu koja integrira obnovljive izvore, sustave za pohranu i pametne mreže s ciljem stvaranja zone bez fosilnih goriva.
Tampere: Poznat po inicijativama za održivi urbani život, grad potiče zelene građevinske standarde i korištenje obnovljivih izvora energije.
Seinäjoki: Ovaj grad prednjači u održivom urbanom razvoju, uspješno balansira između urbanog širenja i očuvanja okoliša te promovira kružnu gradnju kroz modularni dizajn i upotrebu recikliranih materijala.
Vaše istraživanje naglašava važnost prilagodljive automatizacije u zgradama. Kako pametne zgrade, s integriranim pametnim sustavima, doprinose energetskoj učinkovitosti i udobnosti korisnika?
Pametne zgrade, opremljene integriranim pametnim sustavima, značajno doprinose energetskoj učinkovitosti i udobnosti korisnika kroz različite inovativne tehnologije i pristupe.
Jedan od glavnih načina na koji pametne zgrade postižu energetsku učinkovitost je primjenom pametnih mreža i sustava za upravljanje energijom. Ovi sustavi prate i optimiziraju potrošnju energije u stvarnom vremenu, osiguravajući učinkovito korištenje resursa i smanjujući rasipanje energije. Na primjer, pametni sustavi grijanja, ventilacije i klimatizacije (HVAC) mogu automatski prilagođavati temperaturu i ventilaciju ovisno o prisutnosti korisnika i vremenskim uvjetima, čime se stvara ugodna unutarnja klima uz minimalnu potrošnju energije.
Pametni senzori imaju ključnu ulogu u povećanju udobnosti korisnika. Ovi senzori prate različite okolišne čimbenike kao što su temperatura, vlažnost zraka i kvaliteta zraka, te u skladu s time automatski prilagođavaju sustave unutar zgrade. Na primjer, pametni sustavi rasvjete mogu prilagoditi intenzitet svjetla ovisno o količini prirodnog svjetla i prisutnosti osoba, čime se stvara optimalno osvijetljen prostor uz uštedu energije.
Analitika podataka i algoritmi strojnog učenja koriste se za analizu podataka koje prikupljaju pametni senzori, kako bi se donosile informirane odluke o radu zgrade. To uključuje predviđanje obrazaca potrošnje energije, prepoznavanje područja za poboljšanje i optimizaciju sustava zgrade u cilju postizanja bolje učinkovitosti i udobnosti.
IoT uređaji i povezani sustavi omogućuju neometanu komunikaciju između različitih komponenti zgrade, što omogućuje integrirano i automatizirano upravljanje. To uključuje sve, od rasvjete i HVAC sustava do sigurnosnih sustava i kontrole pristupa, osiguravajući da svi elementi rade zajedno u svrhu stvaranja ugodnog i učinkovitog okruženja.
Digitalni blizanci i alati za simulaciju koriste se za izradu virtualnih modela zgrada, omogućujući detaljnu analizu i optimizaciju performansi zgrade. Ovi alati mogu simulirati različite scenarije i predvidjeti učinke promjena na energetsku učinkovitost i udobnost korisnika, što omogućuje proaktivno i informirano donošenje odluka.
Na temelju vašeg iskustva u međunarodnim projektima, koji su najveći izazovi s kojima se gradovi suočavaju pri implementaciji pametnih tehnologija i kako ih mogu prevladati?
Jedan od glavnih izazova je infrastruktura. Mnogi gradovi imaju zastarjelu infrastrukturu koja nije prilagođena za podršku modernim pametnim tehnologijama. Nadogradnja takve infrastrukture zahtijeva značajna ulaganja i pažljivo planiranje kako bi se smanjili negativni učinci na svakodnevni život građana. Gradovi mogu ovaj izazov prevladati tako da prioritetno planiraju infrastrukturne projekte i traže javno-privatna partnerstva kako bi podijelili financijski teret.
Zaštita privatnosti podataka i sigurnost još su jedno veliko pitanje. Pametne tehnologije prikupljaju velike količine podataka koji mogu biti ranjivi na cyber napade i zloupotrebe. Da bi se to spriječilo, gradovi moraju uspostaviti snažne mjere kibernetičke sigurnosti i razviti jasne politike zaštite privatnosti koje će štititi osobne podatke građana.
Koordinacija između javnog i privatnog sektora ključna je za uspješnu provedbu pametnih gradskih inicijativa. Često postoji manjak suradnje i komunikacije između tih sektora, što dovodi do fragmentiranih i nedovoljno usklađenih aktivnosti. Uspostava centralnog koordinacijskog tijela ili radne skupine može pomoći u usklađivanju napora i osigurati da svi dionici rade prema zajedničkim ciljevima.
Financiranje je još jedna velika prepreka. Projekti pametnih gradova zahtijevaju velika ulaganja, a osiguravanje sredstava često predstavlja izazov. Gradovi mogu istražiti različite modele financiranja, uključujući državne potpore, privatna ulaganja i javno-privatna partnerstva, kako bi podržali svoje inicijative.
Političke razlike i nedostatak političke volje također mogu usporiti napredak pametnih projekata. Ključno je postići konsenzus među političkim liderima i dionicima kako bi se osigurala dugoročna podrška. Uključivanje zajednice i pokazivanje konkretnih koristi koje pametne tehnologije donose može pomoći u stjecanju i političke i javne potpore.
Često postoji i nedostatak tehničke stručnosti i kapaciteta. Implementacija i upravljanje pametnim tehnologijama zahtijevaju specijalizirana znanja. Gradovi mogu to prevladati ulaganjima u edukaciju zaposlenika, kao i kroz partnerstva s tehnološkim kompanijama i istraživačkim institucijama.
Na kraju, kratkoročni način razmišljanja može predstavljati prepreku dugoročnim vizijama koje su nužne za razvoj pametnih gradova. Važno je da gradski lideri usvoje dugoročnu perspektivu i razviju sveobuhvatne strateške planove (roadmaps) koji jasno definiraju korake potrebne za postizanje ciljeva pametnog grada.
Radili ste na programu iBET, koji potiče poslovne prilike temeljene na novim tehnologijama. Na koji način gradovi i poduzeća mogu surađivati kako bi osigurali da te tehnologije ne budu samo učinkovite, već i usmjerene na građane?
Program iBET bio je interna inicijativa u okviru moje organizacije, s ciljem razvoja kvalitetnih ideja temeljenih na budućim tehnologijama. Iz perspektive gradova i poduzeća, suradnja može biti iznimno učinkovita u stvaranju urbanih sredina kojima je u fokusu čovjek, ako se primijene sljedeće ključne strategije:
Prvo, participativni okviri su od presudne važnosti. Gradovi bi trebali uključiti građane u procese planiranja i donošenja odluka kroz mehanizme sudjelovanja zajednice i metode zajedničkog stvaranja (co-creation). Takav pristup osigurava da rješenja budu prilagođena stvarnim potrebama i izazovima pojedinog urbanog okruženja te potiče široko društveno prihvaćanje i usklađenost s ciljevima dekarbonizacije.
Drugo, potrebno je uspostaviti inkluzivne modele upravljanja i planiranja. Gradovi mogu razviti ekosustave i procese koji uključuju poduzeća, gradske urede za planiranje, građanske organizacije i istraživačke institucije. Time se stvara tzv. informacijsko društvo u kojem su građani u središtu procesa donošenja odluka te su svjesni svih aktivnosti grada.
Treće, javno-privatna partnerstva (JPP) imaju ključnu ulogu. Suradnjom s privatnim sektorom gradovi mogu iskoristiti tehnološki napredna rješenja s neutralnim ugljičnim otiskom, koja su ujedno isplativa za ulaganje u okviru JPP modela. Ovaj pristup osigurava da urbana energetska tranzicija bude društveno i ekonomski održiva.
Također, gradovi bi trebali težiti dugoročnoj političkoj predanosti i dubljem razumijevanju postojećih gradskih izazova. To uključuje usvajanje poslovnih modela „zelenih gradova“, koji integriraju društvene, ekološke i ekonomske aspekte, kako na lokalnoj tako i na globalnoj razini.
I na kraju, angažman zajednice ne smije se zanemariti. Gradovi trebaju osnivati lokalne zajednice u kojima vlasti, dionici i građani zajedno oblikuju i provode rješenja usmjerena na nisko ugljične sustave energije i mobilnosti. Takva suradnja potiče inovativne pristupe koji odgovaraju specifičnostima svake urbane sredine i omogućuju široko društveno prihvaćanje.
Otpornost je ključni aspekt budućeg urbanog planiranja. Kako zamišljate da će pametni gradovi odgovoriti na buduće urbane izazove, poput klimatskih promjena, rasta stanovništva i oskudice resursa?
Pametni gradovi imaju jedinstvenu poziciju za suočavanje s budućim urbanim izazovima poput klimatskih promjena, rasta stanovništva i oskudice resursa kroz inovativne tehnologije i strateško planiranje.
Jedna od ključnih strategija je implementacija pametnih mreža i obnovljivih izvora energije. Integriranjem obnovljivih izvora energije poput solarne energije i energije vjetra u energetske mreže, pametni gradovi mogu smanjiti svoj ugljični otisak i osigurati stabilno i održivo snabdijevanje energijom. Osim toga, pametne mreže mogu optimizirati distribuciju i potrošnju energije, smanjujući rasipanje i povećavajući učinkovitost.
Upravljanje vodama također je još jedno ključno područje. Pametni gradovi mogu koristiti senzore i IoT uređaje za praćenje kvalitete vode, detekciju curenja i učinkovitije upravljanje distribucijom vode. Na primjer, pametni sustavi za navodnjavanje mogu prilagoditi količinu vode ovisno o vremenskim uvjetima i vlažnosti tla, čime se štedi voda i osigurava optimalan rast biljaka. Praćenje kvalitete vode u stvarnom vremenu može pomoći u brzom otkrivanju i rješavanju problema zagađenja, osiguravajući sigurnu i čistu vodu za građane.
Upravljanje otpadom također koristi pametne tehnologije. Pametne kante za otpad opremljene senzorima mogu prepoznati kada su pune i obavijestiti službe za prikupljanje otpada, čime se osigurava pravovremeno i učinkovito prikupljanje. Ovaj pristup ne samo da smanjuje prepunjenost i smeće, već optimizira rute prikupljanja, štedi gorivo i smanjuje emisije. Analitika podataka može pomoći u prepoznavanju obrazaca u proizvodnji otpada, omogućujući gradovima implementaciju ciljanih programa za reciklažu i smanjenje otpada.
Urbanističko planiranje igra ključnu ulogu u suočavanju s rastom stanovništva i oskudicom resursa. Pametni gradovi mogu koristiti analitiku podataka i umjetnu inteligenciju za optimizaciju korištenja zemljišta, prometa i razvoja infrastrukture. Na primjer, prediktivna analitika može prognozirati prometne obrasce, omogućujući urbanistima donošenje informiranih odluka o poboljšanjima infrastrukture i javnim prijevoznim linijama.
Prilagodba klimatskim promjenama ključna je za buduće gradove. Pametni gradovi mogu implementirati zelenu infrastrukturu, poput parkova i zelenih krovova, kako bi ublažili učinke klimatskih promjena. Ta rješenja mogu pomoći u upravljanju oborinskim vodama, smanjenju urbanih toplotnih otoka i poboljšanju kvalitete zraka. Nadalje, gradovi mogu razviti planove akcije za klimu koji uključuju pametne tehnologije za praćenje i odgovor na okolišne promjene.
Fokusiranjem na energetsku učinkovitost, očuvanje vode, smanjenje otpada i prilagodbu klimatskim promjenama, pametni gradovi mogu stvoriti otpornija urbana okruženja za svoje građane.
Učinkovita javno-privatna partnerstva često su ključ uspjeha inicijativa pametnih gradova. Po vašem mišljenju, što čini uspješnu suradnju između javnog i privatnog sektora u stvaranju održivih urbanih okruženja?
Jasni i zajednički ciljevi - oba sektora, javni i privatni, moraju imati međusobno razumijevanje kada su u pitanju ciljevi i željeni rezultati partnerstva. Ova usklađenost osigurava da sve strane rade prema istoj viziji i mogu učinkovito surađivati kako bi je ostvarile.
Učinkovita komunikacija i transparentnost - otvorena i iskrena komunikacija između svih dionika potiče povjerenje i osigurava da svi budu informirani o napretku, izazovima i odlukama koje se donose. Transparentnost u operacijama i procesima donošenja odluka pomaže u izgradnji kredibiliteta i odgovornosti.
Snažna upravljačka struktura - uključuje uspostavljanje jasnih uloga i odgovornosti, procesa donošenja odluka i mehanizama za rješavanje sukoba.
Financijska održivost - javno-privatna partnerstva moraju imati financijski model koji osigurava dugoročnu održivost projekata. To uključuje pronalazak odgovarajućeg načina financiranja, upravljanje troškovima i generiranje prihoda za provođenje operacija i održavanja.
Angažman zajednice - uključivanje građana u planiranje i provedbu projekata osigurava da se njihove potrebe i zabrinutosti uzmu u obzir. To potiče osjećaj vlasništva i podrške za inicijative, čineći ih vjerojatnijima za uspjeh.
Inovacija i fleksibilnost - javno-privatna partnerstva trebaju biti otvorena za usvajanje novih tehnologija i pristupa u rješavanju urbanih izazova te prilagodljiva na promjenjive okolnosti i potrebe.
Kako će gradovi budućnosti izgledati za 10 do 15 godina, a koju će ulogu imati nove tehnologije, poput umjetne inteligencije i pametne infrastrukture, u njihovom oblikovanju?
Za 10 do 15 godina, gradovi će vjerojatno imati integrirane pametne sustave koji optimiziraju različite aspekte urbanog života. Umjetna inteligencija (AI) imat će ključnu ulogu u upravljanju i analiziranju ogromnih količina podataka koje generiraju IoT uređaji i senzori. To će omogućiti gradovima donošenje informiranih odluka, predviđanje budućih potreba i pravovremeno reagiranje na izazove. Na primjer, AI će se koristiti za dinamičko upravljanje prometnim tokom, smanjujući gužve i poboljšavajući mobilnost.
Pametna infrastruktura - ona uključuje pametne mreže za učinkovitu distribuciju energije, sustave za pametno upravljanje vodama i inteligentne prometne sustave. Ove tehnologije pomoći će gradovima smanjiti njihov ugljični otisak, očuvati resurse i poboljšati kvalitetu života stanovnika. Na primjer, pametne zgrade opremljene integriranim sustavima optimizirat će korištenje energije, poboljšati sigurnost i udobnost korisnika.
Povezanost - brzi internet i 5G mreže omogućit će komunikaciju u stvarnom vremenu između različitih sustava unutar grada, osiguravajući da se podaci prikupljaju, analiziraju i brzo primjenjuju. To će podržati uvođenje autonomnih vozila, pametnog javnog prijevoza i drugih inovacija koje poboljšavaju urbanu mobilnost.
Održivost - korištenjem obnovljivih izvora energije, pametni gradovi moći će smanjiti svoju ovisnost o fosilnim gorivima i promovirati očuvanje okoliša. Pametni sustavi za upravljanje otpadom optimizirat će prikupljanje otpada i reciklažu, smanjujući korištenje odlagališta i promovirajući kružnu ekonomiju.
Otpornost - pametne tehnologije omogućit će gradovima da prate i odgovore na ekološke promjene, poput klimatskih događaja i prirodnih katastrofa. To će poboljšati sposobnost gradova da se prilagode izazovima i osiguraju sigurnost i dobrobit svojih stanovnika.