Raste broj prevara građana, posebice na internetu. Policija osobito upozorava na određene Facebook profile. Naime, završila je istragu nad dvojicom mladića i tereti ih da su putem Facebooka ljudima nudili lažne kredite. No - nije to jedini slučaj prevare.
Dvojica muškaraca u Zagrebu putem lažnih profila građanima su nudili kredite i to uz uvjete povoljnije nego u bankama. Nakon što bi građani uplatili naknadu za realizaciju kredita, neugodno iznenađenje, profilu koji im je kredit obećao - više nisu imali pristup. Kredite nikad nisu dobili. Jedan je to primjer opasnosti koja vreba iz bespuća online svijeta.
''Kad govorimo o djeci to su nelegalna korištenja određenih osobnih podataka. Naravno, kad govorimo o odraslima onda je u pitanju financijska prijevara, krađa podataka vezanih za bankovne kartice ili nekakvu online kupnju'', objašnjava Alen Delić, Hrvatska udruga menadžera sigurnosti.
Građani često tako ostanu i bez novca i bez naručenog proizvoda.
''Baš ne čitamo opće uvjete poslovanja, ne pregleda se koja je to trgovina, gdje se nalazi, lokacija, ništa, nego tek kad se izvrši uplata. Onda kad se vidi da je prošlo mjesec dana, da proizvod nije isporučen, onda tek potrošači idu gledat o čemu se tu radi, onda vide da se radi o nekakvoj imaginarnoj trgovini'', govori Igor Vujović iz Društva potrošača.
Oko 2000 prevara godišnje
Zlatno je pravilo - sve što je sumnjivo višekratno provjeriti. Voditelj Službe za kibernetičke sigurnosti, Renato Grgurić, otkrio je koji su najčešći oblici prijevara te iz kojih zemalja najčešće vrebaju prijevare.
''Mi svake godine doživimo otprilike oko 2000 različitih internetskih prevara'', rekao je Grgurić.
Najčešće prijevare jesu one sa računima, investicijske prijevare poput stjecanja značajne dobiti putem kriptovaluta. ''Romantične prijevare i dalje su relativno popularne. Radi se o tome da im se putem različitih društvenih mreža obraćaju, primjerice, afganistanski vojnici ili vojnikinje i putem društvenih mreža započinju romantičnu vezu i zatim traže novac koji im je potreban da bi došli u Hrvatsku'', objašnjava Grgurić te dodaje da iza tog vojnika ili vojnikinje ne stoji vojnik već će se raditi ''o kriminalnoj skupini Zapadne Afrike''.
Počinitelji su u gotovo svim slučajevima iz inozemstva, a ne iz Hrvatske. ''Uglavnom iz područja Južne Azije, Zapadne Afrike i Istočne Europe'', istaknuo je Renato Grgurić. Suradnja s policija tih država, govori, vrlo je izazovna zbog ''loših kapaciteta opremljenosti i kadrovske podkapacitiranosti tih policija''. Često zapravo ne postoji interes da se dođe do tih počinitelja.
Ohrabrujuća činjenica jest što kada se uplaćuje novac iz Hrvatske u inozemstvo, često mora proći i od 24 do 48 sati sata prije nego li se novac u potpunosti uplati na tuđi račun. Pravovremenim informiranjem banaka tako se može zaštititi građane.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr