Prehrana bogata mastima i šećerom potencijalno može poremetiti kvalitetu sna ometanjem električne aktivnosti mozga tijekom dubokog sna, pokazalo je istraživanje koje je proveo znanstveni tim predvođen Jonathanom Cedernaesom sa Sveučilišta Uppsala u Švedskoj.
Tijekom spavanja, električna aktivnost mozga se usporava, prelazeći s visokofrekventnih beta valova na nižefrekventne delta valove. Sporovalni san, najdublji i najregenerativniji stadij sna, karakterizira visok udio delta valova, koji pomažu u obnavljanju tijela i konsolidaciji pamćenja.
Studija je uključivala 15 muškaraca prosječne dobi od 23 godine koji su nasumično odabrani da slijede dijetu s visokim udjelom masti i šećera, ili dijetu s niskim udjelom masti i šećera tijekom jednog tjedna. Njihova moždana aktivnost zabilježena je elektroencefalografijom (EEG) dok su spavali u laboratoriju. Nakon pauze, sudionici su se prebacili na suprotnu dijetu i podvrgnuli se još jednom istraživanju spavanja.
Iako su sudionici izvijestili o sličnom trajanju sna i percipiranoj kvaliteti sna na obje dijete, EEG snimke su otkrile da je prehrana bogata masnoćama i šećerom poremetila spomenuti sporovalni san. Takva prehrana smanjila je udio delta valova i povećala beta valove, što ukazuje na manje miran san. Ovaj učinak primijećen je kod 11 od 14 muškaraca za koje su prikupljeni potpuni rezultati. istraživanje je objavljeno u časopisu Obesity.
Iako točni mehanizmi nisu u potpunosti shvaćeni, Cedernaes sugerira da šećer i mast mogu aktivirati moždane putove povezane s budnošću. Stoga su potrebna daljnja znanstvena istraživanja, kako bi se razotkrili temeljni mehanizmi te kako bi se utvrdilo utvrdilo odnose li se rezultati i na žene.
Ometanje sporovalnog sna na ovaj način može imati dugoročne posljedice, budući da je loša prehrana općenito povezana s lošijim zdravstvenim ishodima. Cedernaes naglašava važnost održavanja zdrave prehrane, osobito kako pojedinci stare, kako bi se zaštitili od daljnjeg pada kvalitete sna, s obzirom na to da prirodni sporovalni san opada s godinama.
Izvor: New Scientist