Dobro stanje na tržištu dronova, ali treba više poslovnih aktivnosti

Dvodnevna konferencija održava se u organizaciji Laboratorija za robotiku i inteligentne sustave upravljanja (LARICS Lab) i Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER

Hina | 08.10.2024. / 14:35

Dron, ilustracja (Foto: Getty Images)

Stanje na tržištu bespilotnih letjelica-dronova u Hrvatskoj je relativno dobro, postoje tvrtke koje rade u toj tehnologiji, razvijaju i izvoze proizvode za upravljanje, no potrebno je više poslovnih aktivnosti u tom području, poručio je u ponedjeljak dekan zagrebačkog FER-a Vedran Bilas s 4. konferencije DroneDays.

Dvodnevna konferencija održava se u organizaciji Laboratorija za robotiku i inteligentne sustave upravljanja (LARICS Lab) i Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER). Okupila je oko 300 domaćih i stranih sudionika te oko 50 domaćih i nešto stranih poduzeća i operatora. Neki od njih predstavljaju svoje proizvode i rješenja na pratećoj izložbi.

Zračni taksi Joby Aviationa Velika investicija Toyote: Uložili u kompaniju koja bi mogla radikalno promijeniti način prijevoza

Dekan Bilas je dobrim ocijenio što u Hrvatskoj već ima nekoliko malih i srednjih tvrtki koje se bave dronovima kao i dosta zainteresiranih pojedinaca.

U tom kontekstu, dodao je, treba gledati i na DroneDays, jer se na konferenciji predstavljaju inovatori, domaći i stručnjaci iz svijeta, među kojima i iz Inovacijskog centra Nikola Tesla, koji rade na projektu Nukleus čija je misija formiranje novih tehnoloških poduzeća koja će razvijati to područje i ukupno hrvatsku tehno scenu.

Ogromne mogućnosti primjene u mnogim sektorima

I sam FER na tome dosta radi kroz nekoliko istraživačkih laboratorija koji se bave robotikom, od kojih je jedan vrlo aktivan u zračnoj robotici te uključen u brojne istraživačke europske programe.

To je jedan od najbolje integriranih laboratorija u europskom prostoru. Postoje i druge istraživačke grupe iz kojih su nastala nova poduzeća koja se bave primjenom i razvojem zračne robotike u raznim domenama - od nadzora infrastrukture do poljoprivrede, prometa i drugih. To se područje vrlo brzo razvija i stoga i u Hrvatskoj očekujemo nove poslovne aktivnosti" rekao je Bilas.

Naveo je nekoliko primjera primjene koja uključuje dronove, primjerice u pomorstvu, tj. kako se efikasno može otkriti mrlja ili curenje goriva na morskoj površini i detektirati brod iz kojeg je iscurilo, što je moguće uz dronove ,relativno jeftine i velikog dosega.

Velike mogućnosti primjene su i u poljoprivredi, primjerice praćenju mikroklimatskih uvjeta, rasta biljaka, detekciji pojave štetnika i sl.

U prometu, dronovi se upotrebljavaju za pregled mostova, vijadukata i druge infrastrukture, što je pogotovo korisno nakon potresa ili poplava ili za investicijsko održavanje. U Hrvatskoj je instalirano puno vjetroelektrana, te se dronovima s preciznim kamerama može lakše pregledati stanje njihovih lopatica i stupova, kao i eventualna oštećenja.

Istražuje se i kako zajedno funkcioniraju flote letjelica ili u kombinaciji s nekim drugim robotima, pod vodom, na vodi i kopnu, te kako obraditi slike i preuzeti informacije, jer se radi o velikoj količini podataka, kaže Bilas.

Dronovi se prema njegovim riječima u Hrvatskoj rabe više od 30 godina, neke varijante bile su prisutne i u Domovinskom ratu, pa po pitanju inoviranja i korištenja Hrvatska ne zaostaje za nekim razvijenijim zemljama.

Ojačati samostalnost letjelica

Istraživačica na FER-u Antonela Barišić Kulaš naglasila je uporabu dronova u poljoprivredi tj. nadzoru usjeva i prepoznavanju bolesti.

Dronovi u Hrvatskoj su prisutni, ali na nekoj početnoj razini. Puno ih je pojedinaca i službi kupilo, ali nema dovoljno znanja kako ih što bolje iskoristiti, rekla je.

Leteći taksi Joby Aviationa Planira se gradnja brojnih zračnih luka za taksi-dronove

Trenutno imamo letjelice i operatore koji njima upravljaju, a cilj je ići dalje i povećati njihovu samostalnost kako bi mogli što više toga u obaviti bez čovjeka, na primjer same prepoznati  gdje i što snimiti.

"oga već ima, a nadamo se da će biti i više, rekla je Barišić Kulaš.

Prorektor Sveučilišta u Zagrebu Tomislav Bolanča smatra pak da su zračna robotike i dronovi dio procesa i državne strategije digitalizacije.

Predavač na konferenciji Abeje Y. Mersha iz Nizozemske naglasio je da se razvojem svijesti o važnosti i vrijednostima primjene te uz edukaciju mogu prevladati prepreke u usvajanju tehnologije dronova u malim i srednjim poduzećima.

Ostala predavanja bavila su se važnošću primjene dronova u policijskom i radu vatrogasaca, obrazovanju, službama sigurnosti, u zaštiti prirode i drugim područjima.

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti