Institut za istraživanje hibridnih sukoba predstavio je u petak projekt ATENA (Analiza Točnosti mEdijskih NApisa) koji će provjeravati točnost informacija (fact checker) iz područja obrane i sigurnosti te razotkrivati dezinformacije u vrijeme ratnih sukoba.
Prva dezinformacija koja se često spominje je rat u Ukrajini, a radi se o agresiji na Ukrajinu. Rat u Ukrajini nam ne govori ništa, govori samo koja se vrsta sukoba događa na teritoriju Ukrajine, a ne odgovara na pitanje 'zašto' i 'tko'?, rekao je predsjednik Instituta za istraživanje hibridnih sukoba Gordan Akrap.
To je samo jedan od primjera dezinformacija kojima su preplavljene društvene mreže još od početka pandemije covida-19, a koje posredno nanose štetu u procesu donošenja odluka, istaknuo je Akrap.
Stalno se govori i o tome da je NATO prekršio obećanje koje je dao '90-ih godina da se neće širiti na istok. To se stalno ponavlja u u javnosti i služi kao opravdanje za rusku agresiju na Ukrajinu i kao opravdanje da se politička situacija u Europi mora vratiti na polazne postavke od '90-ih. O tome ćemo napisati jednu široku analizu, kazao je.
Pozivajući se na rezultate provedene analize, predsjednik Instituta napomenuo je da se IP adrese preko kojih u hrvatski medijski prostor dolaze dezinformacije o ruskoj agresiji na Ukrajinu, u velikom postotku podudaraju s IP adresama iz Rusije preko kojih su dolazile dezinformacije o pandemiji koronavirusa.
Institut za istraživanje hibridnih sukoba neće se baviti samo dezinformacijama koje djeluju unutar Hrvatske. U narednim će danima uspostaviti suradnju s 'fact checkerima' iz Ukrajine, Europske unije i NATO saveza.
Informacije koje ulaze u njihov prostor, kao i u prostor Srbije i Crne Gore, želimo hrvatskoj javnosti prikazati kao stvarne posljedice propagande. Crna Gora je, primjerice, preplavljena dezinformacijama o NATO-u, EU-u i Hrvatskoj, rekao je Akrap.
Projekt ATENA financiran je bespovratnim EU sredstvima u iznosu od 5,97 milijuna eura i trajat će četiri godine, a na njemu će raditi 30 stručnjaka iz domena obrane i sigurnosti.
Predsjednik Agencije za elektroničke medije Josip Popovac očekuje da će se 'fact checking' platforme pokazati "učinkovitim alatom za suprotstavljanje dezinformacijskom poretku".
Tolika je silna količina informacija i mogućnost slanja informacija u javni prostor da je nemoguće to sve pratiti. Naravno, potrebno je poticati medijsku pismenost i profesionalno novinarstvo kao stup demokratskog društva i najvažniji kanal za dobivanja pravovaljane informacije, kazao je.
Međutim, digitalno doba otežava posao profesionalnom novinarstvu jer svi očekuju informaciju sad i odmah, dodao je.
Zato smatram da svi zajedno moramo širiti kulturu provjere informacija kroz 'fact checking' organizacije, provjeravanje činjenica unutar redakcija, publiciranje provjera činjenica i kroz razvijanje kritičkog mišljenja kod građana, poručio je Popovac.