Egzoplanet WASP-39b je ranije ove godine postao prvi planet izvan Sunčevog sustava u čijoj je atmosferi otkriven ugljični dioksid (CO2). Međutim, taj plinoviti div koji udaljen oko 700 svjetlosnih godina od nas, pokazao se pravim egzoplanetarnim blagom nakon što je svoj pogled u njega usmjerio NASA-in svemirski teleskop James Webb (JWST).
Dubinska analiza podataka sa JWST-a dala je znanstvenicima apsolutni zlatni rudnik informacija i najdetaljniji pogled na atmosferu nekog egzoplaneta dosad.
Rezultati spomenute analize uključuju informacije o oblacima spomenutog egzoplaneta, odnosno prvu izravnu detekciju fotokemije u atmosferi egzoplaneta i gotovo potpuni popis kemijskog sadržaja atmosfere koji otkriva i naznake o povijesti nastanka egzoplaneta. Sva ta velika otkrića objavljena su u pet radova u znanstvenom časopisu Nature i otvaraju put konačnom otkrivanju kemijskih znakova života izvan Sunčevog sustava.
Najava nevjerojatne znanosti koja dolazi
Ova rana opažanja najava su nevjerojatnije znanosti koja dolazi s JWST-om. Provjerili smo teleskop kako bismo testirali performanse i bio je gotovo besprijekoran, čak i bolji nego što smo se nadali, kaže astrofizičarka Laura Kreidberg, direktorica Instituta Max Planck za astronomiju u Njemačkoj.
JWST je najmoćniji svemirski teleskop ikad lansiran. S tri od svoja četiri instrumenta, dobio je detaljne infracrvene poglede na zvijezdu WASP-39. Znanstvenici su se nakon toga bacili na analizu šarenih kodova. Prvo je bio popis molekula prisutnih u atmosferi WASP-39b. Osim spomenutog ugljičnog dioksida, otkrivena je vodena para, natrij i ugljični monoksid. Metan nije otkriven u atmosferi tog planeta, što implicira da je metalnost WASP-39b veća od Zemljine.
Omjer ugljika i kisika sugerira da je taj egzoplanet formiran puno dalje od svoje zvijezde domaćina nego gdje se trenutno nalazi u orbiti oko nje, a njegova trenutna orbita traje četiri dana. A podaci modeliranja i promatranja sugeriraju da je nebo egzoplaneta naseljeno isprekidanim oblacima, ali ne od vode, već od silikata i sulfita.
Promatranja su u konačnici otkrila i prisutnost spoja koji se zove sumporni dioksid. U Sunčevom sustavu, na stjenovitim svjetovima kao što su Venera i Jupiterov mjesec Io, sumporni dioksid rezultat je vulkanske aktivnosti. Ali u plinovitim svjetovima, sumporov dioksid ima drugačiju priču o podrijetlu i nastaje kada se sumporovodik razloži svjetlošću na sastavne dijelove, a nastali sumpor oksidira. Kemijske reakcije izazvane fotonima poznate su kao fotokemija, a utječu na nastanjivost, stabilnost atmosfere i stvaranje aerosola.
Ispunjena očekivanja
WASP-39b stoga vjerojatno neće biti nastanjiv za život kakav poznajemo iz niza razloga, uključujući, ali ne ograničavajući se na njegovu vruću temperaturu i plinoviti sastav.
Planetarni znanstvenici godinama su se pripremali za uvide u atmosferu za koje se očekivalo da će JWST pružiti. S prvom detaljnom analizom atmosfere egzoplaneta, čini se da će svemirski teleskop ispuniti očekivano.
Izvor: Science alert