Novo istraživanje sugerira da svaki četvrti pacijent za kojeg se smatra da ne nema moždanu aktivnost nakon ozbiljnih ozljeda mozga, zapravo može zadržati određenu razinu svijesti. To otkriće dovodi u pitanje trenutno razumijevanje kome, vegetativnih stanja i stanja minimalne svijesti te bi moglo značajno utjecati na brigu o pacijentima.
Međunarodni znanstveni tim otkrio je tu 'skrivenu svijest', službeno nazvanu kognitivno-motorna disocijacija (KMD), gdje kognitivne funkcije nisu povezane s motoričkim sposobnostima. Kroz funkcionalnu magnetsku rezonanciju (fMRI) i elektroencefalografiju (EEG) skeniranja mozga, 60 od 241 pacijenata pokazalo je znakove svijesti kada su im dane upute poput zamislite da otvarate i zatvarate šaku.
Čini se da neki pacijenti s teškim ozljedama mozga ne obrađuju svoj vanjski svijet. Međutim, kada se procjenjuju naprednim tehnikama kao što su fMRI i EEG koji se temelje na zadatku, možemo detektirati aktivnost mozga koja sugerira drugačije, objašnjava neurologinja Yelena Bodien iz Opće bolnice Massachusetts u SAD-u.
Provedeno istraživanje koje je objavljeno u časopisu The New England Journal of Medicine predstavlja najveće istraživanje te vrste, pokrivajući šest različitih lokacija tijekom 15 godina i otkriva veću prevalenciju KMD-a od prethodnih studija. Zanimljivo je da su pacijenti testirani i fMRI-om i EEG-om vjerojatnije pokazivali znakove KMD-a, što ukazuje na potrebu za višestrukim metodama testiranja.
Međutim, 62 posto od ostalih 112 pacijenata koji su vidljivo reagirali na upute nisu pokazali očekivane moždane signale, što ukazuje da sadašnje metode možda neće otkriti sve slučajeve kognitivnih funkcija.
Kako bismo nastavili napredovati u ovom području, moramo potvrditi naše alate i razviti pristupe za sustavnu i pragmatičnu procjenu pacijenata koji ne reagiraju tako da testiranje bude dostupnije, ističe Bodien.
Rezultati studije naglašavaju potrebu za poboljšanim komunikacijskim metodama i daljnjim strategijama oporavka ovih pacijenata. Imamo obvezu pokušati doprijeti do ovih pacijenata i izgraditi komunikacijske mostove s njima, dodaje neurolog Jan Claassen sa Sveučilišta Columbia.
Izvor: Science Alert