Internet, pametni telefoni, brojne društvene mreže i aplikacije i trendovi koji se mijenjaju gotovo svakodnevno, postali su dio naših života. I dok se tehnologija razvija takvom brzinom, da je teško pratiti sve novosti i mogućnosti koje donosi, onima koji su uz tehnologiju rođeni to dolazi nekako prirodno.
Naravno, govorimo o djeci i mladima koji od najranijih nogu koriste internet, pametne telefone i sve ostale moguće gadgete do kojih imaju pristup. No, iako im je na dohvat prste puno više nego njihovim roditeljima, to ne znači i da znaju kako pravilno koristiti tu tehnologiju niti da ju zaista razumiju.
Istraživanje koje je nedavno proveo Snapchat, pokazalo je da roditelji sve manje mogu pratiti što njihova djeca (pogotovo tinejdžeri) rade na internetu i s kim komuniciraju. Prema tom istraživanju tek nešto više od 40 posto roditelja ima povjerenje u svoje dijete i da će se ono ponašati odgovorno na internetu. Problem je što se i manje tinejdžera odlučuje potražiti pomoć roditelja ili odrasle osobe u slučaju da na internetu dožive negativno iskustvo.
Istovremeno, 78 posto tinejdžera i mladih ljudi generacije Z reklo je da su iskusili određeni rizik na internetu početkom 2023., a 57 posto ispitanika generacije Z reklo je da su oni ili njihov prijatelj bili uključeni u intimne ili seksualne slike u prethodna tri mjeseca, bilo da su ih primili (48 post), da su ih sami zatražili (44 posto) ili da su dijelili ili distribuirali fotografije ili videozapise nekog drugog (23 posto). Zabrinjava što je trećina ispitanika rekla da su se te slike proširile izvan ciljanog primatelja.
Osim toga, roditelji su podcijenili opasnosti koje prijete njihovoj djeci na internetu. Polovica (50 posto) roditelja reklo je da nisu sigurni koji su najbolji načini za aktivno praćenje online aktivnosti svojih tinejdžera.
Zabrinjava i podatak da je 65 posto tinejdžera i mladih ljudi generacije Z (ili njihovi prijatelji) bili meta internetskih prijevara (tzv. catfishing) ili su ih hakirali kriminalci koji su im ukrali eksplicitne osobne slike ili druge privatne informacije. U oba scenarija, dobivene fotografije i videozapisi su zatim korišteni za prijetnje ili ucjenjivanje mladih, pri čemu su zlostavljači tražili novac, poklon kartice, više seksualnih slika ili drugih osobnih podataka u navodnoj zamjeni za neobjavljivanje materijala obitelji i prijateljima mlade osobe.
Kako pomoći tinejdžerima?
Roditeljima je sve teže balansirati između davanja privatnosti njihovim tinejdžerima i kontroliranja njihove aktivnosti na internetu. Dijelom jer je sve teže pratiti što se sve događa u njihovim životima, a dijelom i jer roditelji često jednostavno nemaju dovoljno vremena.
Pa što onda preostaje tinejdžerima?
U Hrvatskoj djeluje Centar za sigurniji internet, koji ne samo da nudi edukativne tekstove o temama kao što je "sextortion", "grooming" ili o tome kako biti bolji roditelj, već i pružaju pomoć i savjete kako djeci i mladima, tako i roditeljima.
Tako je nepoželjni sadržaj moguće prijaviti na njihov Hotline, ali i zatražiti besplatno savjetovanje uživo ili putem telefona.
Za više informacija posjetite službene stranice Centra za sigurniji internet.